To su građani Kantona Sarajevo kojima dolaze računi za potrošnju vode, a na kojima je navedeno da je riječ o bespravnom potrošaču.

Aida Pendek, vršiteljica dužnosti direktora KJKP Vodovod i kanalizacija, pojašnjava da je riječ o potrošačima koji su se samoinicijativno priključivali na vodovodnu mrežu, da li onu vodovodnu mrežu kojom upravlja ViK ili vodovodnu mrežu koju su samoinicijativno izgradili.

- Kako bi KJKP ViK imao obeštećenje, oni su uvedeni kao potrošači, ali ne mogu biti kao legalni potrošači jer najčešće je riječ o vodovodnim mrežama koje su samo položene bez ikakvih tehničkih minimalnih uvjeta koje trebaju zadovoljavati. S obzirom na tešku situaciju oni se ne isključuju iz sistema već im se naplaćuje ono što potroše. Ne možemo ih pustiti da troše vodu, a da ne plaćaju – kaže Pendek.

Navodi da je rješenje problema "planska izgradnja vodovodne mreže shodno tehničkim pravilima i pravilima struke".

- Najčešće su to potrošači koji su na rubnim dijelovima lokalnih zajednica gdje mi imamo položenu vodovodnu mrežu. To je nekako bio trend, takav način gradnje, krajem 90-ih i početkom 2000. godine i nemamo sad takvih slučajeva. Sporadično se nađu potrošači koji su se priključili na takav način u posljednje vrijeme, ali neko mora riješiti potrošače koji su se ranije priključili na takav način. Ovi potrošači plaćaju kao i ostali građani, po cjenovniku koji je za sve potrošače na našem sistemu – pojašnjava Pendek.

Navodi kako je na njihovim računima navedeno da su to bespravni potrošači.

- To je znak nama i znak općinama da su se ti potrošači samoinicijativno priključili, pitanje je da li ti objekti imaju građevinsku dozvolu, neki nemaju ni građevinsku dozvolu, a ne mogu ni podnijeti zahtjev za priključenje na sistem, iako imaju urednu vodovodnu mrežu ispred svojih objekata – kazala je v. d. direktorice, te dodaje:

- Neki nemaju nikako vodovodnu mrežu pa su samoinicijativno polagali instalacije kroz neka druga imanja ili putevima koji su probijeni, a imaju građevinsku dozvolu, ali nemaju legalno izgrađenu vodovodnu mrežu, a preduvjet za dobijanje priključka vode je postojanje adekvatnog načina zbrinjavanja otpadnih voda.

Pitali smo direktoricu Pendek da li su načelnici sarajevskih općina imali inicijativa ili planirali sredstva u budžetu za rješavanje ovog problema.

- Mislim da će sada to puno drugačije ići, da ćemo naći način da se i takvi potrošači rješavaju jer i oni su prioritet. Jer kada je ta mreža u pitanju, sve se češće pokazuje da je njen vijek trajanja dao svoje, da vrlo često puca i pravi štete i nama jer nam stvara velike gubitke na vodovodnoj mreži, pa ćemo morati naći neki način. Svi smo spremni da se to počne rješavati, bilo je spremno i ranije, ali finansijska sredstva su bila ograničena da se to riješi – kazala je Pendek.