Kako će ugostiteljski objekti raditi, velika je nepoznanica. Detaljne upute za sada nisu objavljene. Prema izjavi Pehara, prvo će raditi samo bašte i otvoreni dijelovi ugostiteljskih objekata.

Zbog ove činjenice već uveliko negoduju brojni ugostitelji koji ovise o unutarnjem prostoru, jer nemaju terase ili su one vrlo male.

Da bi riješili ovaj problem, u litvanskom Vilniusu, gradske vlasti dopustile su ugostiteljima da prošire svoje bašte tamo gdje je to moguće. Isto će slijediti i pojedini gradovi u Hrvatskoj, a, prema svemu sudeći, na ovaj način problem će dijelom pokušati riješiti i u našoj zemlji.

- Općina Stari Grad i nadležne službe prate mjere i preporuke koje donosi Federalni štab civilne zaštite i postupaju u skladu sa njima. Ukoliko Federalni štab civilne zaštite donese mjeru kojom se dozvoljava rad ugostiteljskim objektima samo u okvirima ljetnih bašti ili slobodnostojećih bašti, Općina Stari Grad će nastojati iznaći najbolje rješenje u cilju olakšanja poslovanja privrednim subjektima. Podsjećamo da je komandant Općinskog štaba civilne zaštite, općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić bio prvi koji je još u martu donio mjeru kojom su za 50% umanjene zakupnine za poslovne prostore i javne površine (ljetne bašte). U aprilu su zakupci 100% oslobođeni obaveze plaćanja zakupa – kaže nam Almedina Porča, pomoćnica načelnika za odnose s javnošću i informacioni sistem Općine Stari Grad.

Ibrahim Hadžibajrić: U aprilu su zakupci 100% oslobođeni obaveze plaćanja zakupa

U Općini Stari Grad su, kako kažu, svjesni gubitaka koje privredni subjekti imaju zbog nemogućnosti rada, posebno u Starom Gradu, gdje veliki broj privrednih djelatnosti zavisi od priliva turista, a kojih već dva mjeseca nema, i upitno je da li će ih do kraja godine biti.

- Iz tog razloga, općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić sa rukovodiocima nadležnih općinskih službi razmotrit će sve zakonske mogućnosti da ugostiteljima izađe u susret ukoliko bude dozvoljen rad ljetnih bašti. Što se tiče dodatnih lokacija koje bi mogle biti korištene za ove namjene, općinski načelnik s rukovodiocima nadležnih službi, usljed nastale situacije i ogromnih gubitaka privrednika u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, a posebno zbog činjenice da su zbog toga mnogi ljudi izgubili radna mjesta, razmatra mogućnost da dozvoli zakup centralnog dijela ulice Štrosmajerova u svrhu postavljanja ljetnih bašti. Razmatraju se i ostale raspoložive lokacije, kao što je dio višenamjenskog trga iznad podzemne garaže u ulici Avdage Šahinagića i sve druge lokacije gdje je moguće postaviti bašte, ali pod uslovom da njihovo postavljanje ni u kom slučaju ne ugrožava pješački saobraćaj ili pristup vozilima hitne intervencije. Dodatni razlog za ovu odluku je i činjenica da građanima, posebno starim osobama koje su još uvijek pod djelimičnim mjerama izolacije, treba omogućiti prostor u gradu na kojem će moći provesti vrijeme na otvorenom ili popiti kafu, te tako barem jednim dijelom doprinijeti normalizaciji stanja. O svemu navedenom konkretnije će se moći govoriti samo ukoliko dođe do ublažavanja mjera koje su još na snazi po pitanju ugostiteljskih objekata – kaže Porča.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, sretan je što će doći do popuštanja mjera, te se nada da će se uskoro moći raditi kao prije pandemije koronavirusa. Smatra da je dobro što će opštinske vlasti omogućiti povećanje bašti, ali... 

- Zbog čega se ide u restorane i kafiće? Zbog kafa, pića i druženja. Lično ne bih otvorio svoj objekat, dok se ne stvore normalni uslovi za rad. Dosta je problema na koje će ugostitelji nailaziti nakon ublažavanja mjera. Dvoje sjede za jednim stolom i dođe poznanik i sjedne s njima. Kako im konobar može zabraniti. U početku će biti više štete nego koristi. Dobro je da smo krenuli prema normali, ali daj Bože da na ovakav način ugostitelji mogu zaraditi za režije. Nažalost, izostala je pomoć za hotelijere i ugostitelje. Sistem nam je dao dozvolu i nametnuo obaveze. Ako nam zabrane rad, onda je minimalna mjera da preuzmu obaveze. Oni ništa nisu uradili po tom pitanju. Gdje to još ima u svijetu – pita se Amir Hadžić.