Povratnici u strahu

Uniformu rezervne policije RS-a nosio je i zloglasni Milan Lukić, oni su počinili zločin na Korićanskim stijenama

Objavljeno: 11.06.2019. u 12:40

"Ako se bude formirao rezervni sastav srpske policije, znači formira se ponovno rat i ponovo se planiraju nova uništenja naroda na ovim prostorima"

Rezervni sastav policije korišten je tokom rata za vršenje progona nesrpskog stanovništva na području Republike Srpske, a pripadnici ovih snaga su počinili neke od najtežih zločina, utvrđeno je pravosnažnim presudama sudova u Hagu i Bosni i Hercegovini, zbog čega se stručnjaci i povratnici protive formiranju novog saziva rezervne policije.

Kao 14-godišnji dječak, Azmir Šabanović bio je među hiljadama žrtava rezervnih policajaca koji su 1992. vršili progone, ubistva, zlostavljanja i silovanja na području Republike Srpske (RS).

Foto: BIRN

Šabanović, koji je živio na području Višegrada, prisjeća se kako je u proljeće 1992. godine viđao pripadnike rezervnog sastava policije nakon njihove mobilizacije.

- Isti ti ljudi su nas odveli u mjesto u kojem je trebalo da budu svi sretni dječački snovi, a to je škola. Jedne noći, jedan od njih me odvojio… Mene, kao dijete, muškarca… I tad se u njegovim očima vidjelo šta će uraditi. To što je uradio moju je sudbinu promijenilo do kraja života. Ljudski um ne može to shvatiti, da neko može tako nešto uraditi djetetu, pogotovo muškom djetetu. Mislio sam da je to najgora noć koja će biti u mom životu - kaže Šabanović.

U Višegradu je prije rata bilo oko 400 pripadnika rezervnog sastava policije. Sastav je bio multinacionalan. S početkom ratnih sukoba, u sastav srpske stanice policije aktivirana su 183 pripadnika – veliki broj njih s kriminalnim dosjeima, tvrdi Huso Kurspahić, bivši komandir Policijske stanice u Međeđi kraj Višegrada.

- To su bili "škart" ljudi. Kada budala uzme pušku u ruke, a izgubi kontrolu… Nema tu kontrole… Sve što je bilo kriminalaca u Srbiji – od Milana Lukića pa nadalje – uvučeno je tu. Tu su se ljudi isprofilisali, oni koji nemaju karakter, i oni su zloupotrijebili tu rezervu - kaže Kurspahić.

Ovakav obrazac postupanja utvrđen je u više presuda Haškog tribunala – u procesu protiv bivšeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Momčila Krajišnika, nekadašnjeg ministra policije Miće Stanišića, pa i u postupku protiv Milana Lukića.

U Lukićevoj presudi, kojom je osuđen na doživotni zatvor za učešće u nizu zločina počinjenih u Višegradu – među kojima su i "žive lomače" u Pionirskoj ulici i na Bikavcu, gdje je ubijeno više od 100 ljudi – navodi se da je u jednom periodu imao ovlasti rezervnog policajca.

Historičar i nekadašnji haški vještak Marko Attila Hoare za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) smatra da je asimilacija osoba s kriminalnim dosjeima bila namjerna kako bi se omogućilo "vođenje rata protiv civila".

- Policijske snage Republike Srpske su pretvorene u instrument za vođenje rata protiv civila. Tako da je bilo vrlo važno da imate kriminalne elemente koji su bili spremni da se ponašaju na brutalan, kriminalni način protiv civila, protiv njihovih bivših komšija - kaže Hoare.

Iskusni policijski vještak Mile Matijević također kaže da je u početku ratnih sukoba rezervni sastav policije "ušao u veliku neregularnost".

- Ta neregularnost se ogledala u nekontrolisanom prijemu rezervne milicije, počev od njihovih kvalifikacija, njihove podobnosti, tako da se događalo da su ulazili ljudi s kartonima, što kažu, iz kriminalne prošlosti. S druge strane, to su bili ljudi bez ikakve prethodne obuke, ikakvog znanja, što je prouzrokovalo njihovo nezakonito ponašanje, s visokim policijskim ovlaštenjima, koja su se kasnije manifestovala kroz vršenje raznih krivičnih djela, od najobičnijih, jednostavnih, pa do najtežih krivičnih djela, čak i ratnih zločina - navodi on.

Hoare dodaje da su snage rezervne policije bile važne kod nezakonitog privođenja bošnjačkih i hrvatskih žrtava ili civila, u njihovom progonu, kao i pustošenju njihove imovine.

- To je bilo etničko čišćenje. Tadašnje policijske snage bile su u suštini veoma važne u tom procesu, a to su morale biti snage stvarno spremne da izvršavaju zlodjela nad civilima, ne ponašajući se kao profesionalni policajci, nego na kriminalan način - pojašnjava Hoare.

Prijedorska rezervna policija

Osim presuda u Haagu – gdje je osuđen i bivši pripadnik rezervnog sastava policije iz Prijedora Darko Mrđa – Sud BiH je donio ukupno 13 pravosnažnih presuda za ratne zločine protiv bivših pripadnika rezervnog sastava.

Najveći broj upravo se odnosi na pripadnike prijedorske policije koji su osuđeni za ubistva u okolnim selima, zločine u logorima "Omarska", "Keraterm" i "Trnopolje" te za masakr na Korićanskim stijenama.

Aktivista iz Prijedora Edin Ramulić kaže da je rezervni sastav policije bio "osnovna politička vojska koja je korištena za preuzimanje vlasti".

- U proljeće 1992. godine imali su 1.700 pripadnika policije, od kojih je više od tri četvrtine bilo pripadnika rezervnog sastava. Kroz procese i utvrđene činjenice mogli smo vidjeti da su ti pripadnici rezervnog sastava bukvalno učestvovali u svim zločinima - kaže Ramulić.

U Prijedoru je tokom rata ubijeno više od 3.000 osoba, a na području ove općine pronađena je i masovna grobnica "Tomašica" – najveća u Bosni i Hercegovini.

Muharemu i Suadi Elezović su na Korićanskim stijenama ubijena dva sina – Edin i Emir.

- Odvedeni su u konvoju, navodno za razmjenu u Travnik… U Korićanima su odvojeni muški od žena, dva autobusa, i tu im se gubi trag. U tajnosti se govorilo da su pobijeni, ali čovjek je živio u nadi, sve dok nisam našla kosti njihove. Sada čekam sahranu - govori Suada Elezović.

Za ubistva oko 200 civila na Korićanskim stijenama osuđeni su pripadnici rezervne policije.

- Rezervni policajci su to uradili… Sve po Prijedoru zločine, najveće u ratu, i na Korićanskim stijenama. Sve su to oni radili, ti isti ljudi - kaže Muharem Elezović.

- Ja sam samo tu dvojicu sinova imao. Za njih sam i radio i živio, i eto… Ništa sada nemam - dodaje on.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) i Vlada RS-a najavili su nedavno formiranje novog saziva rezervne policije. U MUP-u nisu željeli da s ekipom BIRN-a BiH razgovaraju o ratnim zločinima koje su počinili pripadnici rezervnog sastava policije.

Ranije su za medije rekli da je rezervni sastav policije potreban jer Republici Srpskoj nedostaje policajaca koji bi se nosili sa sigurnosnim izazovima i migrantskom krizom.

Policijski eksperti, kao i ministar policije u Kantonu Sarajevu (KS) Admir Katica te državni ministar sigurnosti Dragan Mektić ne slažu se s ovom procjenom, nazivajući inicijativu vlasti RS-a "političkom".

- U Bosni i Hercegovini je negdje više od 430 policajaca na 100.000 stanovnika. Uzmite u obzir da je u čitavoj Evrpskoj uniji taj broj negdje oko 210 do 220. Znači, mi smo negdje duplo iznad tog prosjeka. S druge strane, gotovo 2.200 policajaca u BiH je potrebno da se popuni sastav prema postojećim pravilnicima sistematizacije radnih mjesta. Stoga, meni ovakva odluka uglavnom liči na odluku koja je političke prirode i koja ne stvara one efekte koji se traže. Kaže se da se hoće poboljšati osjećaj sigurnosti građana. Evo, ja svima nama postavljam pitanje: Je li se sad mi više bojimo ili se manje bojimo? - kaže ministar Katica.

Ministar Mektić inicijativu naziva "nepotrebnim pretakanjem ratnohuškačke retorike".

- Radi se o stvaranju jednog takvog ambijenta jer će to izazvati reakciju i na svim drugim stranama - kaže Mektić.

Stranke iz Federacije BiH su najavile da će u slučaju formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske i oni formirati iste jedinice. Stručnjaci smatraju da je formiranje ovih saziva skupo i nepotrebno.

- Primarno trebamo jačati profesionalne snage svih službi sigurnosti. Činjenica jeste da je broj policajaca veliki, što znači da je država uložila i ulaže značajna sredstva na edukaciju, obrazovanje, opremanje i funkcionisanje tih snaga. I sada se postavlja pitanje šta bi se dobilo aktiviranjem jednog manjeg broja rezervnih jedinica, prije svega ljudi koji nemaju nikakva policijska znanja, koje bi prethodno trebalo obučavati, edukovati, ako uzmemo u obzir da i aktivni sastav nije dovoljno obučen - kaže Matijević.

Strah od političkih vojski

Žrtve ratnih zločina naglašavaju da su povjerenje u policiju Republike Srpske izgubile 1992. godine. Tome su i rezervni policajci, kažu, značajno doprinijeli. Oni očekuju reakciju međunarodne zajednice i vjeruju da se jedino tako može zaustaviti formiranje rezervnog sastava policije RS-a.

- Normalno da imamo strah da će nas maltretirati ovdje i ganjati po selu - kaže Muharem Elezović, a njegova supruga Suada formiranje novog saziva rezervne policije opisuje kao "povratak u devedesete".

Stručnjaci vjeruju da postoji opasnost da bi rezervni sastav policije ponovno, kao i 1992. godine, mogao postati sredstvo političkih stranaka.

- Bojim se da bolesni umovi, u ovako zaoštrenim odnosima i vizijama, planiraju taj rezervni sastav zloupotrijebiti na jedan način ili da prave određenu vrstu političke policije - kaže ministar Mektić.

Sličan stav ima i Matijević, koji ističe da je, s obzirom na politizaciju društva, očekivati da će se politizirati i rezervna policija.

- Danas u ovom pluralnom vremenu, mnoštva partija, raznih interesnih sfera, logično bi bilo da će se policija formirati po tim partijskim, ako mogu reći, interesima, koji će u jednom dijelu služiti njima samima, za zadovoljavanje nekih njima sitnosopstveničkih interesa - kaže Matijević.

Azmir Šabanović danas ne živi u Višegradu.

Još uvijek ga, kako naglašava, proganjaju traume koje je tamo doživio kao dječak.

- Ta riječ "policija" – svaka uniformisana osoba mene i dan-danas proganja. Mene sad kad zaustavi policija na cesti, odmah mi se počne vraćati ta 1992… Po meni je formiranje rezervnog sastava policije ponovno formiranje ratnog zločina, iživljavanja i progona svih nas koji smo s tih područja. Ako se bude formirao rezervni sastav srpske policije, znači formira se ponovno rat i ponovo se planiraju nova uništenja naroda na ovim prostorima - smatra Šabanović.

Izvor:   BIRN

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije