Unuk autora Skenderije otkriva: U planovima investitora nema arene, samo poslovne zgrade

objavljeno: 18.02.2018. u 18:14

Izjave premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića o mogućem rušenju Centra Skenderija, kako bi na tom mjestu investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izgradili novi centar, u posljednje vrijeme izazvale su veliku pažnju i reakcije pojedinih sarajevskih arhitekata, koji smatraju da bi to bilo bespotrebno uništenje simbola Sarajeva.

Konaković je prvobitno u medijima govorio da bi Skenderija, s obzirom na to da su za njenu obnovu zainteresirani međunarodni investitori, mogla dobiti moderniji izgled, zbog čega bi neki određeni dijelovi mogli biti srušeni. Rekao je da su neki od uvjeta da bi moglo uopće doći do rušenja samo ako će se napraviti bolja i modernija dvorana Mirza Delibašić i moderniji i veći Dom mladih te ako će svako ko ima privatno vlasništvo u Skenderiji moći preseliti u obnovljeni objekt. Međutim, sudeći po posljednjem gostovanju Konakovića na Face TV, situacija se malo promijenila, pa u planu više nije rušenje pojedinih dijelova Skenderije već čitav kompleks.

- Skenderija se kompletno treba srušiti do temelja i napraviti nova. Ne rušimo je da je nikad ne bi bilo. Tu ćemo napraviti arenu Mirza Delibašić onakvu kakvu Mirza i zaslužuje. Bit će tu i Dom mladih i poslovni objekti i zgrade, to investitor tako hoće. To su ozbiljni investitori koji su kupili Porto Montenegro, predstavnici Investment corporation Dubai sa zapadnim investitorima kao sufinansijerima – rekao je Konaković.

Dva scenarija, ali bez dvorane

Međutim, da arene uopće nema u planovima, već da su u projektima iscrtane samo poslovne zgrade, stanovi i hoteli, tvrdi unuk arhitekte Halida Muhasilovića, autora Skenderije, Džan Karajica.

- Rekli su da nam treba nova i veća koncertna arena, kao da nemamo već dovoljna dvorana koje su poluprazne. Međutim, ja sam dobio projekte iz Dubaija, dva su scenarija i ni u jednom nema nikakve arene, već samo tornjevi, poslovni prostori, stanovi i hoteli - kazao je Karajica u razgovoru za Faktor.

S obzirom na to da je Halid Muhasilović već u 85. godini života i poprilično slab, prepisao je autorska prava Skenderije svom unuku Džanu, ali informacije o mogućem rušenju ovog nekadašnjeg privrednog, sportskog i kulturnog centra ga itekako pogađaju.

- Dedo Halid je slab, on nije spavao, ne može da vjeruje i nije mu jasno šta se dešava. Strašno ga pogode ove stvari, a on je inače vrlo cijenjen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, jer je on projektovao lično predsjedničku palatu vladara UAE – priča Džan, mladi arhitekta koji radi na nizu projekata u inostranstvu i inače je član Britanskog kraljevskog udruženja arhitekata.

Ističe da ga niko iz Vlade KS niti iz Centra Skenderija, iako su po zakonu jer je on nosilac autorskih prava trebali, nije obavijestio o ovim planovima, zbog čega im je uputio dvije opomene pred tužbu.

- Nije problem u neboderima i zgradama, nisam protiv takve gradnje, ali je problem kada hoćete da srušite Skenderiju, da bi neko lično profitirao. Ovdje imate naše javno dobro koje se želi sravniti da bi došao privatni investitor i na javnoj zemlji izgradio nešto što bi bilo samo u njegovoj i koristi nekolicine ljudi. Dakle, rušite simbol Sarajeva za lični profit. Hajmo onda srušiti Katedralu, Carevu džamiju i napraviti veću Katedralu i džamiju i tako dalje. Nek nađu prazna polja i nek prave šta god hoće, ali ne da Skenderija bude žrtva – ističe Karajica, navodeći da je sve stvar politike, a ne struke.

- Meni je ovdje rečeno da neću moći ništa projektovati i izgraditi od Ilidže do grada, da je toj moj domet. To je samo jedan vid pritisaka na mene vjerovatno i u vezi sa Skenderijom - dodao je.

Ovaj arhitekta ističe da jeste potrebna obnova Skenderije, ali nikako njeno rušenje.

- Ja sam svakako za obnovu sa sličnim ili novim materijalima. Po regulacionom planu ima tu mjesta i za hotel i parking, ima provizije za te stvari što bi oni željeli. Ja nemam ništa protiv da se realizuje takvo kako je i namijenjeno zajedno sa rekonstrukcijom, ali po mom mišljenju problem im je Zakon o autorskim pravima jer bi se onda tu drugi pitali a ne oni. A način kako su oni smislili da izbjegnu tu obavezu je upravo da sruše do temelja objekat i izgrade novi. Da je pravna država oni to nikada ne bi mogli. Kako oni to misle uraditi ne znam, ali će sve učiniti da to tako bude, jer je ogroman novac u pitanju koji bi završio u privatnim a ne džepovima građanima. Dedo mi je rekao: 'ono što agresori nisu uspjeli u ratu za četiri godine uradit će ovi dvadeset godina poslije potpisom na papiru.' I baš tako, ako im to prođe, bit  će im zahvalan Radovan Karadžić – ističe Karajica.

Niko nije konsultovao struku

Pored toga što niko iz Vlade KS o najavljivanim planovima nije obavijestio autora Skenderije Halida Muhasilovića ni njegovog unuka Džana Karajicu, očigledno se nisu konsultovali ni sa stručnjacima.

- Svi navodi o pripremanju projekta rušenja Centra Skenderija, na adresu Asocijacije arhitekata u BiH do sada su dolazili u okviru informacija koje smo, kao i svi drugi građani BiH, dobili isključivo iz medija. Nismo kontaktirani od strane aktera koji učestvuju u procesu donošenja odluka, od nas nije traženo mišljenje, niti smo pozivani na dijalog – kazao je za Faktor predsjednik Upravnog odbora Asocijacije arhitekata u Bosni i Hercegovini, Vedad Islambegović.

Dodaje da bi svaki pokušaj rekonstrukcije Centra Skenderija u bilo kojem obliku i nivou, zahtijevao temeljite ekonomske, društvene i tržišne analize, odnosno, studijsku i analitičku dokumentaciju, koja bi ukazala na mogućnosti njenog daljnjeg korištenja i obnove.

- Takve analize, koje zahtijevaju multidisciplinarni pristup i timove stručnjaka, prema saznanjima kojima raspolaže Asocijacija arhitekata u BiH, do sada nisu napravljene. Drugim riječima, bez temeljite elaboracije problema svaki navod o mogućnosti rušenja objekta ili sprovođenja bilo kojeg oblika intervencije na njemu, jednostavno nije uvjerljiv, utemeljen ili opravdan – ističe Islambegović.

Prema njegovim riječima, Centar Skenderija ima i historijsku važnost za ovaj grad, te je u daljnjem postupku svakako bitno dobiti mišljenje Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

- Iako Centar Skenderija trenutno ne uživa status zaštićenog naslijeđa, bilo bi dobro da se ova mogućnost još jednom razmotri, obzirom da se radi o objektu koji je osvojio prestižnu Borbinu nagradu za arhitekturu. Također, ukoliko se pokaže da su namjere u vezi rušenja Centra Skenderija ozbiljne, jedno od prvih pitanja na koje će se morati dati odgovor, jeste koja je planska dokumentacija predvidjela predmetnu intervenciju, te ukoliko postoji takav planski dokument, kada je on usvojen, na kojem nivou i da li je održana javna rasprava putem koje bi javnost bila uključena u proces donošenja odluka. Pored velikog broja stručnih pitanja koja otvaraju navodi iz medija, također se otvara pitanje opravdanosti privatizacije općeg društvenog/državnog vlasništva.  Javnosti do sada nije rečeno da li izrečene ideje idu u pravcu potpune privatizacije kompleksa, ili u pravcu stvaranja privatno-javnog partnerstva – kazao je Islambegović, dodavši da će Asocijacija arhitekata u BiH nastaviti pratiti razvoj događaja i reagovati na načine koji joj stoje na raspolaganju.

Izgradnja visokih nebodera pogrešna

Da je ovakva ideja o rušenju i stvaranju potpuno nove Skenderije potpuno pogrešna smatraju i urednici i novinari časopisa za arhitekturu, dizajn i umjetnost "Tristotrojka", koji su čitavu promociju petog izdanja časopisa podredili pitanju valoriziranja KSC Skenderija i kritikovanja planova rušenja.

- Ideja o izgradnji nekolicine previsokih poslovnih i stambenih nebodera na Skenderiji je potpuno pogrešna, čak i neovisno o priči o arhitektonskom značaju KSC "Skenderija" koja se nalazi na tom mjestu. Time bi doslovno bio zagušen ključni prostor sarajevske kotline, sami prag starog grada. Pored toga, ako se projektom planira u potpunosti ukloniti sav arhitektonski fond KSC "Skenderija", to bi značilo zatiranje kolektivne memorije građana Sarajeva, a za struku gubitak jednog od najvrednijih arhitektonskih ostvarenja u Sarajevu prethodnog stoljeća. Dakle, navedeno je neprimjereno i neprihvatljivo sa više aspekata, totalno devastirajućeg utjecaja po sarajevsku kotlinu ukoliko bi se ostvarili planovi stranih investitora kao i aspekta rušenja jednog od arhitektonskih simbola modernog Sarajeva – kažu za Faktor iz Tristotrojke.

Dodaju da Skenderiji nije potrebno vratiti stari sjaj, jer ga je ona, uprkos svim devastacijama koje su je zadesile, zadržala.

- Potrebno ju je vratiti u ono stanje u kojem je bila po izgradnji druge faze kompleksa (izgradnja Ledene dvorane), ali tu nipošto ne prestaje priča o njenom očuvanju i održavanju. Radovi kojima je prekrečena sjeverna fasada dvorane Mirza Delibašić su izvedeni nestručno i predstavljaju vid devastacije njenih stilskih karakteristika. Njene vrsno oplatovane betonske plohe treba vratiti u ono stanje u kojem su preživjeli sve burne godine sarajevske nedavne historije, uz profesionalno i stručno vođenje računa o čišćenju i održavanju njenog betona. Također, popločanje trga koji objedinjuje sve objekte kompleksa je izvedeno nemarno. Bitno je napomenuti da su autori projekta KSC Skenderija dobitnici Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva za istu, tako da ona predstavlja temelj snage i vitalnosti našeg društva i prilično je jasno šta bi sami sebi učinili ukoliko bi je uklonili ili je nastavili tretirati nemarno. Nju se u izvornom stanju treba vratiti građanima u vidu prostora koji će biti podrška kulturnim i sportskim manifestacijama, što ona sa svojim kapacitetima svakako može obezbjediti - zaključuju iz Tristotrojke.