Uoči posjete Grabar-Kitarović Turskoj: Erdoğan nije Süleyman Demirel

objavljeno: 08.01.2018. u 15:55

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, sutra će boraviti u zvaničnoj posjeti Republici Turskoj gdje se sastaje sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Hrvatski mediji, pozivajući se na Ured predsjednice, fokus su stavili na Bosnu i Hercegovinu, navodeći kako će naša zemlja navodno biti jedna od glavnih tema.

- Kada je BiH u pitanju, hrvatska predsjednica s turskim kolegom namjerava razgovarati o ulozi dviju zemalja u poticanju Hrvata i Bošnjaka u BiH na dijalog i dogovor, posebno o izbornom zakonodavstvu uoči općih izbora u BiH u oktobru - prenijela je Hina.

Grabar-Kitarović i Erdoğan također će razgovarati i o mogućem održavanju trilateralnog sastanka Hrvatska-BiH-Turska na najvišem nivou u prvom tromjesečju ove godine, stoji u najavi. Erdoğan je u aprilu 2016. godine razgovarao s hrvatskim državnim vrhom i prisustvovao proslavi stote godišnjice islama u Hrvatskoj. I tada je tema bila stvaranje trilaterale Zagreb-Sarajevo-Ankara, podsjeća Hina.

Neki mediji u susjednoj Hrvatskoj, pa i u BiH, a koji podupiru hadezeovsku politiku s obje strane državne granice previše su sebi dali oduška, pa čak drže da će Erdoğan lično, a sve to nakon što ga Grabar-Kitarović zamoli, tražiti od Bakira Izetbegovića da prihvati prijedlog izmjena Izbornog zakona, onog HDZ-ovog. Drugim riječima, da potpiše getoizaciju Bošnjaka, treći entitet i diskriminaciju stanovništva u ovoj zemlji. Među optimističnima i maštovitima se našao i Miro Kovač, bivši šef hrvatske diplomacije, koji je, ako su mediji dobro prenijeli, mrtav-hladan izjavio:

- Hrvatskoj kao garantu Ustava BiH je izuzetno važno da pridobijemo Tursku za izmjene Izbornog zakona, kako bi Hrvati koji su tamo državotvorni narod bili i ravnopravni.

Osim što Hrvatska nije garant Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno Dejtonskog mirovnog sporazuma, nego potpisnik, nevjerovatno je da se bilo ko u Hrvatskoj, pa i hrvatskoj komponenti u BiH, može nadati "pridobijanju Turske" za izmjene Izbornog zakona po želji Dragana Čovića i po šnitu Herceg-Bosne. 

Republika Turska, što su njeni zvaničnici uključujući Erdoğana, više puta govorili, zainteresirana je za stabilnost Balkana u svakom pogledu i gradnju prijateljskih odnosa. Emotivni, često i decidno potcrtavan kao bratski odnos Bošnjaka i Turaka, nikako ne znači da Turska neće i ne gradi prijateljske odnose sa svima na Balkanu, ali isto tako ne znači ni da će "bratski" zamoliti Bošnjake da pristanu na getoizaciju i podjelu vlastite države. Niti bi, na kraju krajeva, to neko prihvatio. Turska je, u odnosu na BiH, zainteresirana za njen teritorijalni integritet i suverenitet, kao i unutrašnje uređenje bez podjela i diskriminacija bilo koga.

Hrvatska politička javnost bi trebala imati na umu da Recep Tayyip Erdoğan nije Süleyman Demirel, bivši predsjednik Turske koji je gradio lične prijateljske odnose sa Franjom Tuđmanom, na čijem je pogrebu bio kao jedini strani predsjednik. A Grabar-Kitarović, bar se nadamo, ne umišlja da je Franjo Tuđman, i ne razmišlja kao on devedesetih. To naravno ne znači da je Demirel radio na štetu BiH, ali ne znači ni da je uložio maksimum da pomogne. Osim toga, poznato je da se Erdoğan još za Demirelovog predsjednikovanja, devedesetih, kao tada mladi političar, zalagao za svaku moguću pomoć bošnjačkom narodu, pa i onu vojnu. O čemu svjedoče snimci iz Burse 1993. godine (video). Veoma je bitno naglasiti da ga je u tome podržao turski narod, kao što ga i sada podržava u njegovim stavovima spram naše zemlje.

Erdoğanovi, odnosno stavovi Republike Turske, spram BiH su konstantni. Ta zemlja se nikada, za razliku od Kolindine domovine, nije miješala u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. "Stabilnost BiH u isto vrijeme je i stabilnost regije. Turska neće dozvoliti daljnju podjelu BiH", potcrtao je u septembru Haldun Koc, turski ambasador u Sarajevu, čije riječi bez sumnje odražavaju tursku vanjsku politiku na ovim prostorima. Daljnja podjela BiH znači upravo prihvatanje izbornog zakona onako kako su ga nacrtali Dragan Čović i ekipa, pa sada pokušavaju lobirati. 

U vezi s najavama hrvatskih medija, još jedna je interesanta tema navedena - "odnosi između EU-a i Turske te uloga Ankare u upravljanju migracijama". Kao i u slučaju njenog odlaska u Rusiju, kada ju se predstavljalo za EU-ovog izaslanika na razgovorima s Vladimirom Putinom, po istoj shemi joj se pridaje preveliki značaj sada. Kolinda Grabar-Kitarović je zapravo ona predsjednica u crvenoj haljini, što se gura uz Donalda Trumpa, da bi ju neko fotografirao u društvu svjetskih moćnika. I ništa više od toga.

U konkretnom slučaju, osim što je posjeta hrvatske predsjednice Turskoj predimenzionirana u medijima u BiH i RH, ovdje je očito izražena i potreba da se Bosni i Hercegovini, odnosno Bošnjacima, nađe vanjski mentor njihovih političkih i nacionalnih interesa, odnosno neko s kim se pregovara i odlučuje u njihovo ime. Bh. Hrvatima je to Zagreb, Srbima je Beograd, a Bošnjacima se kao takva tendenciozno pokušava nametnuti Ankara, što ona nije, niti pokušava biti. Odluke u Bosni i Hercegovini, i o Bosni i Hercegovini, donose se u Sarajevu.