Od ukupno 12 tačaka i u njima podijeljenih obaveza na Aluminij, Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, kao i na Federalno ministarstvo finansija, njih šest odnosi se na zaduženja koja su od Vlade dobili Uprava i Nadzorni odbor Aluminija, saopćeno je iz mostarskog preduzeća.

- S obzirom na javni istup čelnih ljudi Vlade u petak, nismo sjedili skrštenih ruku. Osim što smo uspjeli osigurati premosnicu za nabavku električne energije i sirovina za ovu sedmicu, što ćemo to nastaviti raditi dan za danom, pokrenuli smo niz mjera i po ovom zaključku, ne čekajući na njegovo službeno zaprimanje - komentira v.d. direktora Aluminija Dražen Pandža.

Uprava Aluminija već je, u kontaktima s Upravom Elektroprivrede HZHB d.d. Mostar, načelno dogovorila smjer i način reprogramiranja kako staroga dugovanja u iznosu od 184 milijuna maraka, tako i novonastalog u iznosu od 23,9 milijuna maraka.

- I ovoga puta pozdravljam strpljenje i spremnost za suradnju naših kolega iz Elektroprivrede HZHB, uprkos ovako ozbiljnoj situaciji u Aluminiju. Kada konačno utvrdimo realnu i izvodjivu mogućnost sporazumnog reprogramiranja naših dugovanja, s tim zaključkom ići ćemo pred Vladu FBiH. Danas  ćemo Vladi dostaviti traženi zahtjev za pokretanjem postupka financijske konsolidacije Aluminija, a što se tiče pronalaženja revizorske kuće, već smo stupili u kontakt s nekoliko renomiranih međunarodnih kuća i očekujem odabir već početkom sljedeće sedmice - kazao je direktor Aluminija.

Pandža je komentirao i Vladin nalog za izradbom i provedbom mjera internih ušteda, istaknuvši kako čelni ljudi Aluminija na tome rade mjesecima.

- Uz nekoliko snižavanja visine ličnih dohodaka našim radnicima, počevši od prvih recesijskih godina na ovamo, posljednje umanjenje plaće proveli smo krajem prošle godine, potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora s našom sindikalnom organizacijom. Maksimalno smo povećali visinu premija na naše proizvode, ujedno ugovarajući najniže dostupne cijene za nabavčku strateških sirovina. Sljedeći korak je plan mjera unutrašnje reorganizacije, na kojemu se već radi, a odnosit će se na nužno smanjenje broja zaposlenika u neproizvodnim djelatnostima - poručio je Pandža.

Član Uprave Aluminija Boris Vican osvrnuo se i na tzv. topli režim rada, o čemu je govorila Vlada FBiH, kazavši kako to rješenje postoji u teoriji, ali do sada nije provođeno u praksi niti je ekonomski isplativo.

- U slučaju nagle nestašice neke od ključnih sirovina, teorijski je moguće dovesti elektrolitičke ćelije u stanje hibernacije i u takvom stanju ih zadržati petnaestak dana. Međutim, ćelije i u stanju hibernacije troše enormno električnu energiju, čak i do 40 posto količine koju vuku u punomu radnom kapacitetu. To znači da bismo i tada stvarali milionske obaveze za utrošenu električnu energiju, a ne bismo proizvodili metal, odnosno ne bismo imali sirovinu za prodaju. U prijevodu, taj režim rada nije dobra opcija - smatra Vican.