Hrafnsson je na konferenciji koju je organizirala novinarska organizacija FPA kazao da je osnovač "WikiLeaksa" Assange politički zatvorenik.
- To je krajnje politički slučaj. Bio je to politički slučaj i 2010. godine kada je američka vlada htjela srušiti WikiLeaks. Bio je to politički proces i kada su ljudi tražili ubistvo Assangea - kazao je Hrafnsson.
Hrafnsson je kazao da njegove tvrdnje o politički montiranom procesu protiv Assangea potvrđuje i to što je bivši šef CIA-e i sadašnji šef američke diplomacije Mike Pompeo optužio "WikiLeaks" da je nevladina neprijateljska obavještajna služba, a potpredsjednik SAD-a Mike Pence dva puta išao u Ekvador i čelnicima te zemlje nudio otpis duga od deset milijardi dolara za sporazum koji bi omogućio ekstradiciju Assangea u SAD.
- Stalno ponavljam da je Assange politički zatvorenik - kazao je Hrafnsson i dodao da ga ne bi brinulo da se radi o klasičnom sudskom postupku, ali da se brine jer je to politički proces u kojem je na meti i budućnost novinarstva, a ne samo Assange koji bi mogao biti osuđen na 175 godina zatvora ako bude izručen.
Hrafnsson je zaključio da je proces protiv Assangea najveći napad na novinarstvo u svijetu. On tvrdi da bi izručenje Assangea SAD-u moglo sutra omogućiti da svaki novinar bude izručen u zemlje čijim liderima se ne svidi njegovo izvještavanje i pisanje.
Zastupnici u australskom parlamentu Andrew Wilki i George Christensen također su upozorili da bi izručenje Assangea u SAD predstavljalo veoma opasan presedan.
- Veliki sam poštovalac američkog predsjednika Donalda Trumpa i britanskog premijera Borisa Johnsona, ali važnija mi je sloboda mišljenja i govora od obojice - poručio je Christensen.
Ročište o izručenju Assangea na britanskom sudu bi trebalo početi naredne sedmice, a riječ je o jednom od najvećih slučajeva te vrste u Velikoj Britaniji.
Britanski sud odbacio je zahtjev advokata osnivača Wikileaksa Juliana Assangea o prolongiranju saslušanja o njegovom izručenju. Assangeovi advokati zatražili su odgodu saslušanja za tri mjeseca, što je odbio prvostepeni sud Westminister.
Advokati su dodatni rok tražili za pripremu odbrane uz obrazloženje da je riječ o veoma kompleksnom i obimnom slučaju.
SAD, između ostalog, Assangea optužuje za kršenje zakona o špijunaži iz 1917. godine.
Assange je u 2012. zatražio azil u ambasadi Ekvadora u Londonu, a kako bi izbjegao suđenje u Švedskoj, gdje je terećen za navodni seksualni napad.
On je priveden 11. aprila 2019. u ambasadi u Londonu, a potom je uhapšen zbog kršenja uslovne kazne. Sud je Assangea zbog toga osudio na zatvorsku kaznu u trajanju od 50 sedmica.
Ukoliko britanski sud prihvati zahtjev SAD-a o izručenju Assangea, slučaj bi mogao biti prenijet na viši sud, a potom i na Evropski sud za ljudska prava. Stručnjaci vjeruju kako bi Assangeov slučaj o izručenju mogao potrajati i dvije godine.
Wikileaks, čiji je Assange osnivač, 2010. je objavio tajne dokumente o onome što je SAD činio u Iraku i Afganistanu.