Handžić naglašava da je zakon usvojen u nacrtu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije 23. februara 2016. godine na prijedlog Dennisa Gratza, tadašnjeg zastupnika Naše stranke.

- Danas je tačno pet godina od kada se to desilo i nikad nije došao na Dom naroda. Ja sam na početku mandata ovog saziva Doma naroda kroz zastupničku inicijativu tražio da se stavi na dnevni red u što skorije vrijeme, međutim nikad nisam dobio odgovor, i evo danas simbolično, tačno da dan od kada je prije pet godina taj zakon usvojen u Zastupničkom domu, mi smo podnijeli ovu inicijativu, odnosno urgenciju da se to stavi na dnevni red naredne sjednice Doma naroda - kaže Handžić, piše Birn.

On ističe da se radi o Zakonu o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, genocida i zločina protiv čovjednosti, te da su ovim zakonom propisane sankcije za takva djelovanja u vidu novčane kazne i kazne zatvora.

- Odnosi se na sve presude Nirnberškog suda, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i sve presude domaćih sudova i svih drugih sudova koje priznaje BiH vezano za zločine - kaže Handžić.

On naglašava da bi institucionalni čin usvajanja zakona dao jedan otklon od takve prakse i sankcionisanje takve prakse, kao što se to dešava u zemljama Evropske unije (EU).

- Sramotno je da imamo situaciju ovakvu kakvu imamo, da je sve više pojava anticivilizacijskih praksi i izjava u javnom prostoru kojim se negira i minimizira čin genocida, holokausta i zločina protiv čovječnosti - kaže Handžić.

Sličan zakon nije usvojen niti na državnom nivou. Nedavno je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko rekao kako je nacrt takvog zakona spreman i da će ga uputiti Državnom parlamentu na usvajanje, a ranije je najavio mogućnost nametanja zakona.