Valentin protiv Inzka: OHR nudi Izborni zakon suprotan vlastitim stavovima

objavljeno: 12.03.2018. u 14:43

Nešto više od mjesec i po dana nas dijeli od raspisivanja općih izbora u BiH, a isto toliko vremena je preostalo za usvajanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na način popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Parlamentarne stranke nisu ni blizu postizanja kompromisa po tom pitanju, a Ured visokog predstavnika (OHR), tvrde, nema namjeru nametati rješenja.

Ove godine "proslavljamo" i desetu godišnjicu neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru. I u ovom slučaju se parlamentarne stranke ne mogu dogovoriti, a i u ovom slučaju se OHR nema namjeru miješati. Oba problema su, podsjećanja radi, nastala upravo nakon intervencija OHR-a, koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim te ih je proslijedio Parlamentarnoj skupštini BiH na ispravljanje.

OHR neće nametati rješenja, ali će neka, pojasnio je visoki predstavnik Valentin Inzko, predložiti parlamentarnim strankama. Radi se o dva prijedloga. Jedan je uvođenje elektorskog tijela, koje bi biralo po 17 delegata iz svakog konstitutivnog naroda. Drugi prijedlog predviđa zadržavanje načela da se iz svakog kantona bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ali uz uvođenje praga koji bi odredio koliki mora biti postotak pripadnika jednog naroda da bi on imao delegata u Domu naroda.

- Može biti jedan ili dva posto ili šest posto, o tome bi se trebalo dogovoriti. Po drugom modelu, kantoni poput Goražda, u kojem je samo dvadesetak Hrvata, ne bi imali predstavnika iz reda Hrvata u Domu naroda, a to bi se nadomjestilo hrvatskim predstavnikom iz kantona u kojim su Hrvati brojniji i obrnuto s Bošnjacima – pojasnio je Inzko.

Stav dostavljen Ustavnom sudu

Oba prijedloga su po svom sadržaju suprotna odredbama Ustava FBiH, a suprotna su i u odnosu na ono što je ranije tvrdio OHR i to u stavu dostavljenom Ustavnom sudu BiH uoči donošenja odluke po apelaciji Bože Ljubića. OHR je u tom stavu konstatirao da Ljubić nije doveo u pitanje relevantne odredbe Ustava FBiH, usvojenog 24. juna 1994. godine.

VEZANI TEKST - Ko "ruši" Federaciju BiH: U Mostar stiže čovjek koji je odgovoran za "nejednakopravnost" Hrvata

Ustav FBiH predviđa da se u Dom naroda iz svakog kantona bira najmanje po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu, što je formulacija koju su te 1994. godine podržali svi hrvatski zastupnici na Ustavnopravnoj skupštini, a potpisao ju je predsjedavajući Mariofil Ljubić, brat današnjeg zagovornika teze o toj formulaciji kao temelju "nejednakopravnosti Hrvata u BiH".

U stavu kojeg je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH, a koji je u posjedu Faktora, konstatira se da pitanja pokrenuta u Ljubićevom zahtjevu ne predstavljaju "principe koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH", niti se "odnose na izbore zastupnika i delegata Parlamentarne skupštine ili Predsjedništva BiH".

- Samim tim, na osnovu sudske prakse Ustavnog suda, ona ne spadaju u isključive nadležnosti BiH, nego predstavljaju nadležnosti koje potpadaju pod organizacionu autonomiju FBiH. Shodno tome, važno je naglasiti da je na Ustavu FBiH da utvrdi sastav Parlamenta FBiH i postavi principe koji se primjenjuju na odabir njegovih članova, dok se u Izbornom zakonu moraju reflektirati i operacionalizirati ona pravila koja su sadržana u Ustavu – navodi se u stavu OHR-a.

OHR također konstatira da Ljubić u okviru svog zahtjeva osporava određene odredbe Izbornog zakona, a da pri tome nije osporio odredbe Ustava FBiH.

- Ovim putem tvrdimo da odredbe Izbornog zakona jesu u skladu sa principima utvrđenim u Ustavu FBiH i da različite odredbe Ustava FBiH imaju unutrašnju konzistentnost i moraju biti primjenjivane istovremeno, uključujući konkretno putem Izbornog zakona – pojašnjavaju iz OHR-a.

Za razliku od aktuelnih prijedloga OHR-a, u stavu dostavljenom Ustavnom sudu BiH navode da bi primjena uvjeta prema kojem predstavljanje kantona u Domu naroda treba da bude srazmjerno broju njihovog stanovništva, ili uvjeta prema kojem delegati koje bira svaki kanton treba da predstavljaju konstitutivne narode srazmjerno brojnosti njihovog stanovništva u tom kantonu, predstavljalo odstupanje od principa jednake zastupljenosti konstitutivnih naroda u Domu naroda, ili od principa da najmanje jedan zastupnik svakog konstitutivnog naroda treba da bude izabran iz svakog kantona u kojem postoji takav zastupnik u kantonalnoj skupštini.

- Načelo pariteta između konstitutivnih naroda dovodi do pojave anomalije u pogledu zastupljenosti kantona gdje bi takva zastupljenost inače teoretski trebala biti proporcionalna brojnosti njihovog stanovništva, kao i u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda, što također znači da pri izboru delegata u Dom naroda FBiH, glas jednog Hrvata ima veću težinu nego glas jednog Bošnjaka, a manju težinu od glasa jednog Srbina – pojasnili su iz OHR-a.

Unapređenje zastupljenosti naroda

Iz OHR-a napominju da se izbrisana formulacija koja se koristi u članu 10.12. stav 2 Izbornog zakona, a prema kojoj se "svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu", može procijeniti kao neusklađena sa uvjetom iz člana IV.8. (3) Ustava FBiH, u kojem se predviđa potreba za izborom po jednog predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda gdje god postoji takav predstavnik u kantonalnoj skupštini.

- Međutim, članom 10.16 dopunjuje se član 10.12 tako što se predviđa postupak koji će se primjenjivati ukoliko se ne izabere potreban broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih u datom zakonodavnom tijelu kantona. Prema ovom postupku, Centralna izborna komisija vrši preraspodjelu mjesta koja se ne mogu popuniti iz datog kantona na način da ih dodjeljuje drugim kantonima. Ovim postupkom osigurava se da uvjet prema kojem je nužno imati po jednog predstavnika konstitutivnih naroda u svakom kantonu bude ograničen na kantone u kojima postoje takvi predstavnici, u skladu s onim što se predviđa Ustavom FBiH – pojasnili su.

Princip iz Ustava FBiH utvrđen je, dodaju, da bi se unaprijedila zastupljenost konstitutivnih naroda čak i iz onih kantona u kojima ti narodi po svojoj brojnosti predstavljaju manjinu, s ciljem da se unaprijedi povratak izbjeglica i raseljenih osoba, ali i s ciljem da se omogući primjena principa prema kojem su narodi konstitutivni na cijelom teritoriju FBiH.

- Shodno tome, ovaj princip ne proizlazi iz "želje za administrativnom jednostavnošću” nego iz "neophodnih, razumnih ili proporcionalnih mjera za razvoj strukture podjele vlasti ili multietničke zajednice" u cijeloj FBiH – navodi se u pojašnjenju.

Ustavni sud BiH je, očigledno, ignorirao stav OHR-a, ali ono što ponajviše čudi jeste činjenica da je OHR počeo ignorirati stav koji su zastupali i potkrijepili prije nešto više od godinu dana.