Ove informacije ne znače mnogo građanima, ali bi trebale poslužiti predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji da se prisjeti gdje bi trebao raditi svoj posao, zakazujući i održavajući redovne sjednice državne izvršne vlasti.

Posljednju redovnu sjednicu je Vijeće ministara BiH održalo još 6. februara. U međuvremenu su, uprkos potrebi intezivnijeg rada državnih institucija, održavane isključivo vanredne ili telefonske sjednice, na kojima su rješavana tekuća pitanja bez ranije pripremljenih i dostavljenih materijala. Posljedica takvog Tegeltijinog odnosa, koji kao predsjedavajući donosi odluke o sazivanju sjednica Vijeća ministara BiH, je činjenica da, prema informacijama Faktora, više od 300 prijedloga zakona, odluka ili strategija čeka na usvajanje.

Ti zakoni, odluke, strategije, međunarodni ugovori i ostali akti koji se kisele u ladicama odnose se na sve građane BiH, bez obzira u kojem entitetu žive, što dodatno obesmišljava Tegeltijin očigledni bojkot redovnih sjednica Vijeća ministara BiH.

Pandemija koronavirusa kao mogući izgovor za neodržavanje redovnih sjednica gubi uporište u činjenici da u zgradi institucija BiH postoje uvjeti za održavanje Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kojima prisustvuje najmanje četiri puta veći broj osoba u odnosu na sjednice Vijeća ministara BiH.

Zbog takvog se odnosa predsjedavajući Vijeća ministara BiH našao na udaru kritika, te mu je stranački šef Milorad Dodik bio prinuđen braniti ga tvrdnjom da se radi o "stručnom i odgovornom političaru".

- Tegeltija predsjedava Vijećem ministara, koji nije vlada BiH, nego pomoćno tijelo Predsjedništva BiH i mislim da je krajnje vrijeme da se Vijeće ministara dovede u tu funkciju, a ne da se šire lažne iluzije kako BiH ima neku svoju operativnu vladu – izjavio je Dodik, pri tome otkrivši jedan od razloga pasivnosti kadrova njegove stranke u Vijeću ministara BiH.

Dodikovo mišljenje ne korespondira sa Zakonom o Vijeću ministara BiH, u kojem se navodi da je Vijeće ministara BiH organ izvršne vlasti koji "vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije". U obrazloženju tog zakonskog rješenja se navodi da je njegov cilj "osiguravanje stabilne, učinkovite i funkcionalne vlade".

- Radi boljeg i efikasnijeg izvršavanja vladinih funkcija, predsjedavajući Vijeća ministara ima ovlasti imenovati dva ministra za zamjenike predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji stupaju na dužnost nakon što njihovo imenovanje odobri Zastupnički dom kao dio postupka odobravanja – glasi jedan od članova Zakona o Vijeću ministara BiH.

Građanima BiH bi mnogo više, primjera radi, značilo usvajanje Budžeta institucija BiH za 2020. godinu u odnosu na nametanje terminologije kojom bi se trebalo "obezvlastiti" Vijeće ministara BiH. Međutim, očigledno je da je potreba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i satelita za blokadom i derogiranjem državnih institucija snažnija od potrebe da se glasačkom tijelu na čijim glasovima temelje svoje dobro plaćene pozicije osiguraju kvalitetniji uvjeti života kroz usvajanje neophodnih zakona i odluka.