Radi se o programu koji je sastavljen kombinacijom različitih mjera koje je neophodno provesti da bi se došlo do ekonomskog oporavka, odnosno da bi se FBiH vratila na nivo ekonomskog rasta iz perioda prije pandemije COVID-19 i kako bi se stvorile pretpostavke za ubrzan rast.

Napominje se da će, prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, pad ekonomije u BiH iznositi između 3,2 do pet posto, a da je taj pad veći ukoliko se u obzir uzme projektirani rast realnog BDP-a za ovu godinu i da on iznosi od šest do 7,8 posto. Priliv doznaka iz inostranstva, koje su u 2019. godini iznosile tri milijarde KM, bi se u ovoj godini, procjenjuje se, mogao biti manji za od 30 do 40 posto, što će dodatno smanjiti potražnju i negativno djelovati na poslovni ciklus.

Za potrebe izrade programa su korištene tri simulacije i to optimistični scenariji sa padom ekonomske aktivnosti od 3,2 posto, te manje optimistične scenarije sa padom od 4,2 posto i pet posto.

Kada je u pitanju "optimistični scenarij", procjenjuje se da će broj zaposlenih osoba biti manji za 15.606 u odnosu na 2019. godinu i iznosit će 515.877. U drugom scenariju, prema kojem pad BDP-a iznosi 4,2 posto, broj zaposlenih bi bio manji ua 18.159, a u najpesimističnijem scenariju, u kojem bi par BDP-a iznosio pet posto, bi broj zaposlenih u 2020. godini bio za 20.850 manji u odnosu na broj zaposlenih u 2019. godini.

Napominje se da mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uključuju Fond za stabilizaciju privrede, Garantni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak. Pretpostavka je da će nakon implementacije ovog Zakona u Fondu za stabilizaciju privrede ostati od 200 do 250 miliona KM, a ta će se sredstva koristiti kao stabilizator za eventualni dodatni pad prihoda od doprinosa.

- Ako se kvantificiraju ove mjere, privredi će se u naredna tri mjeseca osigurati putem subvencija od 200 do 250 miliona KM, te od 100 do 150 miliona KM dodatne likvidnosti uslijed obustavljanja plaćanja akontacija poreza na dobit – navodi se u dokumentu.

Uz mjere koje poduzimaju kantoni, očekuje se da će se u privredu ubrizgati i dodatnih 100 do 130 miliona KM, a uz to je predviđena raspodjela 200 miliona KM kantonima i 30 miliona KM općinama i gradovima.

Ove mjere su usmjerene na amortizaciju takozvanog "prvog udara", pa se tretiraju kao pasivne mjere, a pored njih su predviđene velike intervencije usmjerene na stimuliranje agregatne potrošnje, pa tako i aktivacije privatne potrošnje. Ključni ciljevi provedbe tih mjera su očuvanje radnih mjesta i fiskalne stabilnosti, podrška izvozu, održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje zdravstvenog sektora i ubrzavanje implementacije javnih investicija.

Aktivne mjere koje Vlada FBiH namjerava poduzeti su svrstane u sedam grupa, a to su: mjere iz sfere fiskalne politike, aktivne mjere zapošljavanja, mjere u okviru finansijskog sektora, mjere s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, mjere usmjerene na rasterećenje privrede i povećanje stepena konkurentnosti, mjere usmjerene na povećanje otpornosti ekonomije, te javne i privatne investicije.

Kada su u pitanju mjere iz sfere fiskalne politike, ističe se da je neophodno usvojiti Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Novi Zakon o doprinosima predviđa zbirnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5 posto. Kada je u pitanju Zakon o porezu na dohodak, neoporezovani dio se podiže na 800 KM mjesečno, a sve iznad tog iznosa će biti oporezovano po stoji od 13 posto.

Ova mjera bi, procjenjuje se, bila snažna poruka privredi i potencijalnim investitorima, s obzirom da predstavlja značajno poresko opterećenje rada, ali i povećanje realnih plaća. Ovi zakoni bi se primjenjivali od 1. januara 2021. godine. Pokrenut će se i inicijativa prema Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za izmjenu Zakona o PDV-u kako bi se zatezna kamata na indirektne poreze smanjila na 0,03 posto dnevno sa sadašnjih 0,04 posto dnevno.

Kada su u pitanju aktivne mjere zapošljavanja, ističe se da je od ključnog značaja realiziranje nove kreditne linije sa Svjetskom bankom. Inicijalni iznos kreditnog zaduženja bi iznosio 50 miliona KM.

Agencija za bankarstvo FBiH će nastaviti "oslobađati" dodatna sredstva bankama, odnosno izvršiti usklađivanje sa međunarodnim standardima, kako bi im omogućila dugoročnije kreditiranje kroz relaksiranje odgovarajućih propisa. Banke također posjeduju višak novca u Centralnoj banci, koji iznosi 2,8 milijardi KM, te se taj novac također može iskoristiti za oporavak privrede.

Od ključne je važnosti, dodaje se, imenovanje Komisije za vrijednosne papire FBiH. Garantni fond će raspolagati ukupnim garantnim potencijalom od 500 miliona KM, što bi trebalo ohrabriti banke da pojačaju kreditiranje privrede sa kreditnim potencijalom od jedne milijarde KM. Ovaj potencijal bi se, procjenjuje se, mogao iskoristiti do kraja 2021. godine.

S obzirom da će Garantni fond funkcionirati na principu revolvinga, predviđeno je da on postane dugoročno instrument Vlade FBiH za podršku privredi i ekonomskom razvoju, a kako bi se očuvao njegov potencijal i smanjio pritisak na likvidnost budžeta osigurat ćse se posebna stand by kreditna linija od 50 miliona eura koja će služiti isključivo za pokriće eventualnih kreditnih gubitaka Fonda i njegovo kapitalno jačanje. Posebna pažnja i podrška posvetit će se sektoru poljoprivrede, koji sa aspekta kreditiranja jeste najrizičniji, ali je važan s aspekta povećanja zaposlenosti, domaće proizvodnje i smanjenja ovisnosti o uvozu.

Aktuelna kriza je prepoznata i kao prilika za BiH, s obzirom da će zemlje EU-a tražiti i alternativne lance snabdijevanja, te će se u tom kontekstu poduzimati mjere s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, poput ograničavanja gornje granice parafiskaliteta ili potpunog ukidanja određenih parafiskalnih nameta.

Planirano je usvajanje Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima, Zakona o poticanju razvoja male privrde, Zakona o poduzetničkoj infrastrukturi, Zakona o stečaju, Zakona o privrednim društvima, Zakona o strateškim investitorima i Zakona o poticanju razvoja strateških djelatnosti.

U kontekstu mjera s ciljem povećanja stepena konkurentnosti je naročito važan Zakon o poticanju razvoja strateških djelatnosti, s obzirom da on obuhvata skup poticajnih mjera usmjerenih prema djelatnostima za koje se utvrdi da su strateške za FBiH, te ujedno postavio jasan okvir za donošenje sličnih zakona na nivou kantona. Posebna pažnja će se posvetiti digitalnom poduzetništvu, a druga djelatnost od strateškog značaja je avionski saobraćaj, te će se u sklopu toga razmotriti što hitniji pronalazak koncesionara za Međunarodni aerodrom Sarajevo, Zračnu luku Mostar i Međunarodni aerodrom u Tuzli, ali i pronalazak strateškog partnera za izgradnju aerodroma u Bihaću.

- Usvajanjem Zakona o poticanju razvoja male privrede i Zakona o poduzetničkoj infrastrukturi značajno će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja koje će povoljno utjecati na stvaranje novih i razvoj postojećih subjekata male privrede, te njihovo stabilno i uspješno poslovanje – navodi se u dokumentu.

Kroz JP Autoceste FBiH bi se u ovoj i narednoj godini kroz radove u privredu moglo "ubrizgati" 800 miliona KM, a Ceste FBiH bi u narednih 18 mjeseci mogle u cestovnu infrastrukturu uložiti dodatnih od 100 do 150 miliona KM.

- U okviru sektora energetike, u narednih 18 mjeseci može se investirati minimum 150 miliona KM – navodi se u dokumentu, te se u tom kontekstu ističe izgradnja Bloka 7 i TE Tuzla.