Podsjećamo, GIKIL je nastao tako što je Vlada TK 2003. godine, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa GSHL-om Indijca Pramoda Mittala i dala im na upravljanje svoj udio od 67 posto u kompaniji GIKIL, koji je stvoren kao zajednička kompanije KHK i GSHL-a.
- Problem je nastao u međusobnim tužbama GIKIL-a i firme Stencor. Stencor je dobio tužbu protiv GIKIL-a pred britanskim sudom i GIKIL za sudske troškove u tom postupku mora platiti 2,8 miliona dolara, što je oko pet miliona KM - pojašnjava direktor KHK Zuhdija Hasanhodžić.
VEZANI TEKST Koksno-hemijski kombinat Lukavac povukao višemilionsku tužbu protiv članova Uprave GIKIL-a
Dodaje da je Uprava GIKIL-a tada tužila Stencor da dobije na vremenu u sudskim postupcima, iako su znali da će postupak izgubiti.
- Svjesno su ušli u postupak i nanijeli štetu GIKIL-u, kojem smo mi suosnivači. Tužbu smo povukli jer GIKIL još nije uplatio tih pet miliona na ime sudskih troškova, koje je presudio britanski sud. Dakle, još uvijek nije nastala šteta GIKIL, ali će nastati ukoliko isplate taj novac. Kada se to desi mi ćemo ponovo uputiti tužbu - zaključio je Hasanhodžić.