Moždani udar doživjet će svaki šesti stanovnik naše zemlje, a trećina od onih koji ga dobiju najvjerovatnije će umrijeti od posljedica. Ta bolest je vodeći uzrok dugotrajne onesposobljenosti, a po stopi smrtnosti također je u vrhu, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti. Zbog ozbiljnosto ove bolesti 29. oktobar se u cijelom svijetu obilježava kao Svjetski dan moždanog udara.

Klinika za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla godišnje ima preko 1.600 pacijenata, a od toga je više od 1.000 bolesnika koji su doživjeli moždani udar.

Pravilo trećine

- Kod moždanog udara, bez obzira na tip, vrijedi pravilo jedne trećine. U prvih nekoliko mjeseci jedna trećina pacijenata umire, jedna trećina pacijenata ima izraženu ili umjerenu onesposobljenost, a svega jedna trećina se vrati na stanje kakvo je bilo prije. Na našoj klinici stopa smrtnosti je 28 posto - kaže načelnik Klinike za neurologiju UKC-a Tuzla Dževdet Smajlović.

Na Klinici za neurologiju UKC-a Tuzla djeluje posebna Jedinica za liječenje moždanog udara zahvaljujući kojoj je broj pacijenata kojima je spašen život povećan.

- Mi smo adekvatno opremljeni, a posebno ističemo posebno obučen tim ljekara za zbrinjavanje hitnih stanja, jer takvi timovi dovode do znatno smanjene smrtnosti. Dva su tipa liječenja u zavisnosti da li se radi o ugrušku u krvotoku mozga ili o pucanju krvnog suda, odnosno krvarenja u mozgu - pojašnjava šef Jedinice za liječenje moždanog udara dr. Zikrija Dostović.

U svijetu svakih šest sekundi jedna osoba dobije moždani udar, koji se najčešće javlja iznenada, a može imati čitav niz simptoma.

- Sve se događa kao grom iz vedra neba. Svaki neurološki simptom kojeg poznajemo može se javiti kod osobe koja ima moždani udar. Sve zavisi od dijela mozga koji je pogođen, koja je vrsta udara, da li je začepljenje krvnog suda ili pucanje, odnosno krvaranje. Može se javiti gubitak svijesti, glavobolja, epi napad ili neurološki ispadi poput smetnje gvora, slabost jedne strane tijela, vrtoglavica, povraćanje... jako mnogo je simptoma - kaže dr. Mirjana Vidović, šefica Odjeljenja za cerebrovaslularne bolesti na Klinici za neurologiju.

Životni stil

Zbog svega navedenog jasno je da je prevencija i svijest o vlastitom zdravlju veoma bitna, veoma važna kod bolesti koja ostavlja veoma teške posljedice ili završava smrću.

- Ne možemo utjecati na svoju dob, spol, rasu ili naslijeđe. Moždani udar nije vezan samo za starije osobe, jer čak 46 posto oboljelih je u dobnoj skupini od 46 do 59 godina. Dakle, nikada nije rano da mislislimo o zdravlju. Mi možemo utjecati na faktore vezane za stil života. Upotreba alkohola, pušenje, upotreba oralnih kontraceptiva, loše prehrambene navike, korištenje droga, stres, fizička neaktivnost su riziko faktori za moždani udar. Iz ovih loših navika proizilazi čitav niz bolesti koje mogu dovesti do moždnanog udara, a to su visok pritisak ili hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće, stenoze krvnih sudova, srčane udari... - navodi dr. Biljana Kojić sa Odjeljanja za kardiovaslularne bolesti.

Dakle, mnogo toga možemo učiniti da nikada ne postanemo dio crne statistike kada je riječ o moždanom udaru, ali da bi to postigli o zdravlju moramo misliti dok smo zdravi, a nek kada se razbolimo.

- Na žalost, mi smo zdravstveno zatucana nacija. Potpuno smo zdravstveno neobrazovani. Ne vodimo računa o svom zdravlju, ne cijenimo zdravlje, odnosno počinjemo ga cijeniti tek kada ga izgubimo. Svi vozimo automobil i svake godine tu tonu gvožđa vozimo na tehnički pregled, dajemo novac i presretni smo što je naš ljubimac u ispravnom stanju, a nismo u stanju odvojiti pola sata uraditi sistematski pregled i povaditi nalaze, a toliko toga se može otkriti u ranoj fazi - poručio je dr. Smajlović.