open-navfaktor-logo
search
Vlast i biznis
Zašto su kineski milijarderi odjednom tako darežljivi?
Kineski milijarderi postali su nevjerovatno darežljivi u skorije vrijeme. U proteklim mjesecima Wang Xing, predsjednik i osnivač velike kompanije za dostavu hrane Meituan, donirao je blizu 2,7 milijardi dolara u dionicama svojoj dobrotvornoj organizaciji koja promovira naučna istraživanja i obrazovanje, zajedno sa još nekoliko drugih velikih poklona.
18.07.2021. u 12:52
get url
text

Nakon što je Colin Huang, osnivač giganta za online trgovinu Pinduodua, dao ostavku na mjesto predsjednika kompanije u martu, poklonio je blizu 1,85 milijardi dolara fondu za obrazovanje. A ranije ove godine He Xiangjian iz Mideae, carstva kućanskih aparata i Xu Jiayin iz Evergrandea, carstva za nekretnine, donirali su više od cca. 975 miliona dolara prvi i 370 miliona dolara drugi, za ublažavanje siromaštva, zdravstvenu njegu i kulturne programe, piše Al Jazeera. 

Popis o darežljivosti se nastavlja, a milijarder kao što je Zhang Yiming, osnivač kompanije ByteDance koja je razvila TikTok, donirao je blizu 77 miliona dolara za obrazovanje u svom rodnom gradu Longyan u pokrajini Fujian, a bivši vrhunski olimpijski ronlac Guo Jingjing donirala je 10 miliona dolara gradu Wuhanu.

Ali iza ovog skoka broja privatnih darova nazire se ruka kineske vlade.

Sa više od 1.058 milijardera, prema globalnoj listi bogataša kineskog lista Hurun, objavljenoj ranije ove godine, Kina sada ima više ultrabogataša od bilo koje države na Zemlji, uključujući i kapitalistički bastion SAD. Taj nagli rast bogatstva zabrinuo je Peking zbog mogućnosti da bi jaz između bogatih i siromašnih mogao postati problem za vladavinu Komunističke stranke, bilo u percepciji ili stvarnosti, ili oboje.

Humanitarni rad počinje kod kuće

Za Kinesku komunističku partiju (CCP) i elite koje podupiru politički sistem, rastući jaz između bogatih i siromašnih smatra se prijetnjom njihovom ostanku na vlasti, kažu analitičari.

- Mislim da je nejednakost prihoda veliki razlog za zabrinutost za elite ali uvijek će biti stvari koje to nadjačavaju jer u konačnici sami jaz u prihodima nije problem zapravo; problem je ono što jaz u prihodima proizvodi - kazao je Tom Cliff, viši predavač na Australskom nacionalnom univerzitetu koji proučava poslovne elite u Kini.

- Ne mislim da elite zaista brinu o ljudima - kazao je Cliff Al Jazeeri.

- Mislim da brinu o tome šta bi veliki jaz u prihodima mogao proizvesti za čitavu strukturu koja ih čini elitama.

Kineski poduzetnici, posebno tehnološki giganti, upozoreni su nakon što se suosnivač Alibabe i bivši direktor Jack Ma sukobio sa liderstvom u ovoj državi krajem prošle godine i nakon što je vlada sručila niz regulatornih aktivnosti i direktiva s ciljem suzbijanja njihove sve veće moći.

Sve su prilike da mnoge od ovih aktivnosti na koje su se ovi podzetnici navikli – nagomilavanje ogromnog bogatstva, funkcionisanje na način na koji funkcionišu kapitalisti drugdje, izražavanje svoje individualnosti, pokratanje humanitarnih fondacija i obrazovnih institucija u svoje ime – Kina predsjednika Xi Jinpinga neće tolerisati u narednim godinama.

Stalne poruke od državnih medija otkako je Xi posjetio muzej krajem 2020. koji je osnovao "čestiti" poduzetnik iz dinastije Qing i filantrop Zhang Jian signalizirale su kineskim milijaderima da se trebaju prilagoditi.

Kineski ultrabogataši su po prvi put dodali 1,5 hiljada milijardi dolara svom bogatstvu u 2020. u jeku globalne pandemije COVID-19. Iako su izgubili 16 milijardi dolara svog bogatstva u prvoj polovini 2021, prema Bloomberg Billionaires Indexu, u jeku regulatornog slamanja, rastao je pritisak na njih da pronađu svoj filantropski duh.

Dodatno ohrabrenje za kineske poduzetnike da odriješe kesu i daju društvu istaknuto je u najnovijem vladinom petogodišnjem planu odobrenom u martu.

Zagovarajući "kreiranje javnog dobra", država promovira dobrotvorne svrhe kao alat raspodjele bogatstva sa "trećom raspodjelom" u planu usmjerenom ka preobrazbi kineskog obrazovnog sistema i "ubrzavanju kultiviranja talenata" u nauci, tehnologiji, poljoprivredi i medicini.

Ta treća raspodjela trenutno je u punom jeku.

Podstrek i povlačenje

Moderna filantropija u zapadnjačkom stilu u Kini se pojavila prije nešto više od deset godina, kako tvrdi Min Zhou, direktorica Azijsko-pacifičkog centra na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu (UCLA), koji prati kineske globalne filantropske aktivnosti.

Ovo je kulminiralo u septembru 2010, kada su američki milijarderi Warren Buffett i Bill Gates došli u Kinu da ohrabre njene rastuće redove ultrabogatih da se uključe u dobrotvorne aktivnosti. Ali njihovi napori su navodno u to vrijeme imali djelomično suprotan učinak jer su neki strahovali od prisustva na tom događaju budući da su se birnuli kako će morati javno obećati izvjestan iznos za dobrotvorne svrhe.

Ovo je bilo u vrijeme kada su i organizacije civilnog društva i nevladine organizacije počele napredovati, uspon koji je postao limitiraniji kada je Xi došao na vrh kineske moći 2012. i progurao zakone kojima se ograničavaju aktivnosti izvan direktnog nadzora CCP-a i vlade.

- Desio se pad u tim lokalnim nastojanima, ali vlada je i dalje snažno promovirala filantropiju. Vlada je podsticala poduzetnike da doniraju, ali taj je podstrek više na relaciji odozgo prema dole, umnogome drugačiji od onog što se dešava u kineskoj dijaspori -  Zhou je kazala Al Jazeeri i dodala:

- Vlada pokušava preusmjeriti bogatstvo poduzetnika. Ne mogu ih prisiliti, pa vrše pritisak na njih da tako rade.

Cliff je vidio taj podstrek na terenu tokom prošle decenije dok je proučavao lokalno davanje utjecajnih privatnih kompanija u industrijskom kraju pokrajine Shandong – davanje koje je nagovijestilo najnovije napore na najvišem nivou.

- Mislim da je državni podstrek privatnim kompanijama da doniraju bio dosta jasan - kazao je on.

- Kada ste na lokalnom nivou, vidite stvari unaprijed. U stanju ste vidjeti putanje - dodao je.

Vještina da osjete odakle puše vjetar, da se tako izrazim, naučila je vlasnike privatnih biznisa i poduzetnike na lokalnom nivou o tome koliko moraju balansirati kapital koji gomilaju kako bi opstali i živjeli u izobilju, kazao je on.

- Poslovni lideri u Kini razmišljaju o različitim oblicima kapitala – novcu, političkom kapitalu i socijalnom kapitalu – i razmišljaju o tome na veoma holističan način, kazao je on.

- Potrebna im je proporcionalnost između ovih različitih oblika kapitala. Ako imate samo jedan, to vam nikada neće pribaviti ono što trebate ili želite.

- Mislim da je to ista stvar na nivou elita - kazao je Cliff.

Doniranje na lokalnom nivou ima snažnu historiju u Kini, prema Emily Braun, vanrednoj profesorici kineske historije na Univerzitetu u Kaliforniji, Irvine, ali je dugo i izvorom tenzije između pojedinaca i države, bilo da se radi o imperijalnoj Kini ili sadašnjoj Narodnoj Republici.

Signal mlađim generacijama

Ako su te donacije stvarale veći utjecaj koji nadmašuje lokalni nivo ili ako su potkopavale percipirani autoritet države da pruža socijalne usluge ili javne radove, to se često pokazalo problematičnim.

- Ostaje da se vidi kako će budućnost filantropije izgledati kada se ove dvije strane sukobe - kazala je Baum referirajući se na državu naspram istaknutih poduzetnika.

- Mislim da su poduzetnici kao što je Jack Ma koji je želio slijediti više zapadnjački filantropski model, gradeći svoju fondaciju i vezujući svoje ime za filantropske obrazovne projekte, [u sukobu] sa CCP-om kojem to mnogo smeta jer je obrazovanje oblast koju oni nadziru - kazala je Baum Al Jazeeri.

Analitičari kažu da ima izvjesne opasnosti u tome koliko daleko su Xi i CCP spremni ići. Klima straha bi mogla ugušiti poduzetničke napore i inovacije za trenutnu poslovnu elitu, ostavivši ih da više traže kako da iz tog izađu nego kako da ostvare naredni poslovni uspjeh.

- Vlasnici privatnih biznisa, posebno u posljednje tri godine, osjećaju kako ove stvari prijete, kao da bi država mogla prigrabiti njihova sredstva - kazao je Cliff.

- Ovi ljudi, koji su na lokalnom nivou, ne u centru pažnje, mislim da se neki od njih osjećaju uvrijeđenima zbog podsticaja države i zbog tog što država želi preuzeti zasluge za njihove društveno korisne aktivnosti.

Druga opasnost dolazi od tog koju poruku ova najnovija prisilna preraspodjela šalje narednoj generaciji inovatora i poduzetnika: da brzo gomilanje bogatstva možda više neće biti tolerisano i da pojedinci ne bi trebali usmjeravati politiku u budućnosti, kazala je Baum.

- Sigurna sam da šalje signal mlađim generacijama da budu mnogo oprezniji u vezi tipova aktivnosti u koje se upuštaju i u vezi svoje ambicije da zarade taj tip novca ili samo budu poduzetnici usmjereni ka javnosti

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.