Presuda Karadžiću

Zastupnik u Danskoj Meho Selman: Negiranje genocida u drugim općinama uvijek će ostati bolna tačka

Objavljeno: 20.03.2019. u 21:18 Autor: M. A.

Meho Selman, zastupnik u regionalnom danskom parlamentu, koji je u Prijedoru na početku agresije na BiH preživio ratne strahote, današnju presudu, dočekao je uz mnogo emocija

FOTO: FACEBOOK

Izricanje drugostepene presude pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale u Hagu ratnom zločincu Radovanu Karadžiću pratili su danas mnogi Bosanci i Hercegovci koji su kao izbjeglice iz ratom pogođene zemlje, bili prinuđeni otići u Dansku.

Među njima je i Meho Selman, zastupnik u regionalnom danskom parlamentu, koji je u Prijedoru na početku agresije na BiH preživio ratne strahote. Selman je bio zatočen u logorima Omarska i Trnopolje. Današnju presudu, kako kaže, dočekao je uz mnogo emocija.

- Puno je tu emocija, ali ono šta vjerujem da druge žrtve i ja trebamo da pozdravimo jeste da su patnje žrtava ovom presudom uvažene, da su dokumentovane. Ostaje zvanični traga pravosnažnom presudom o onome što se dešavalo u BiH, o genocidu u Srebrenici i ostalim ratnim zločinima. To je ako govorimo o pozitivnim stranama ove presude – govori Selman.

Ipak, negiranje genocida u ostalim općinama (Foča, Vlasenica, Bratunac, Zvornik, Sanski Most, Prijedor i Ključ), za njega je i dalje bolno.

- Sa negativne strane tu je čitava Bosanska krajina i Karadžićev projekat. U Bosanskoj krajini po našem mišljenju imamo najstrašnije koncentracione logore od Drugog svjetskog rata i da to nije okarakterizirano kao genocid, to je zaista stvar koja boli i koja će nam uvijek ostati bolna tačka. Imamo i činjenicu da je 1992. proglašena Srpska Republika i da je to Karadžićev projekat koji i dalje živi. To je ono što je nama žrtvama i danas teško prihvatljivo. Mi smo za građansku BiH na principu uvažavanja, a BiH je etnički podjeljena zemlja i to je upravo rezultat Karadžićevog projekta – ističe Prijedorčanin.

Dodaje da su danski mediji i danas kao i u proteklom periodu dosta pažnje posvetili dešvanjima u BiH i izricanju presude Radovanu Karadžiću.

- Čini mi se da oni to prate iz etičkih i moralnih razloga, i zbog grižnje savjesti što Evropa na vrijeme nije reagovala. Danski mediji navode konstantno da je riječ o najtežim zločinima od Drugog svjetskog rata, međutim ono što mi žrtve naglašavamo danskim medijima jeste upravo to da je Karadžićev projekat nažalost i dalje živ, a to je etnički podijeljena BiH koja je nastala na rezultatima etničkog čišćenja, koncentracionih logora, genocida, bombardovanja Sarajeva i drugih gradova. Uvijek naglašavamo i pred evropskim i danskim parlamentarcima i ministrima da je BiH dio Evrope koji je opet ostavljen po strani. Ne ulazimo u EU zato što BiH kao etnički podijeljena zemlja teško sprovodi reforme, a to je posljedica etničke podjele zemlje – ističe Selman.

- Kada razgovaramo sa danskim ministrima i funkcioneriuma koji su za vrijeme agresije na BiH bili na pozicijama, oni govore da su bili zatečeni dešavanjima devedestih godina. Berlinski zid je padao, bilo je tu svega, a vjerovali su previše balkanskim političarima, mislim konkretno na Miloševića. Kasnije će tek shvatiti da je on bio pun laži, međutim to vjerovanje Miloševiću se kasnije platilo. Danci su danas svjesni da su to u BiH bili najteži zločini – zaključio je u razgovoru za Faktor Meho Selman.

 

 

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije