Ekipa novinara AA ušla je u zgradu nekadašnje ambasade čiji su zidovi i danas prekriveni antiameričkim sloganima i oslikavaju tragove jednog od najvažnijih događaja u historiji svjetske diplomatije.

Američku ambasadu u Teheranu, nazvanu i "Špijunsko gnijezdo", na današnji dan prije tačno 42 godine okupirali su studenti, a pojedine uposlenike ambasade uzeli su kao taoce. Tokom okupacije ambasade, kojom je započela diplomatska kriza između Irana i SAD-a, 52 diplomata držano je 444 dana kao taoci. Prostor ambasade je nakon okupacije predat Iranskoj revolucionarnoj gardi.

{$galerijaFotografija}

Glavna zgrada ambasade, koja se prostire na ukupno 50.000 kvadratnih metara, 2016. godine pretvorena je u muzej, koji mogu posjetiti domaći i strani turisti. Muzej je trenutno zatvoren duže od godinu dana zbog popravaka i obnove.

Zgrada ambasade kao svjedok historije

Posjetioci imaju priliku razgledati glavnu u zgradu u kojoj je prije zauzimanja boravio američki ambasador. Ostale dijelove zgrade i dalje koristi Revolucionarna garda.

Većina materijala korištenih u zgradi ambasade, za koju se navodi da je izgrađena prije oko 80 godina za vrijeme vladavine šaha Reze Pahlavija, porijeklom je iz SAD-a. Vodilo se računa da se čelična vrata, privjesci za ključeve, elektronski uređaji i drugi materijali dovezu iz SAD-a.

U glavnoj zgradi, koja je preuređena u muzej i dopuštena za posjećivanje, nalaze se prostorija ambasadora, radna mjesta diplomata, arhivska soba, soba za uništavanje, komunikacijski i odjeli za šifriranje i dešifriranje.

Na drugom spratu, na kojem je bio i ambasador, nalazi se "Transparentna soba", namijenjena za tajne sastanke. To je ujedno i dio zgrade koji privlači najveću pažnju gostiju. ​Soba je nazvana ovim imenom jer je izrađena od prozirnog plastičnog materijala.

Okupacija ambasade poklopila se s razdobljem hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza, a na toj relaciji je u to vrijeme postojao stalni obavještajni rat. Uređaji korišteni u ambasadi za slanje šifriranih poruka i dešifrovanje dolaznih poruka nose tragove tadašnjih obavještajnih ratova.

Kompjuter, telefon, ormari za spise, ladice i bilješke na ambasadrovom stolu iz tog razdoblja daju arhivske podatke o nazivima ulica, bolnica, poštanskih ureda i trgova u Iranu prije revolucije.

Prema Iranu, ambasada je korištena za špijunske aktivnosti

Pisaće mašine, mašine za štampanje i alati za rezanje ističu se u dijelu koji iranske vlasti nazivaju područjem gdje se "sprovode špijunske aktivnosti". Službenici muzeja tvrde da su se špijunske aktivnosti obavljale izdavanjem lažnih pasoša i dokumenata u ovom dijelu. Stoga se ovaj objekat naziva i "Špijunskim gnijezdom".

S druge strane, mašine koje su se koristile za uništavanje papira i električkih materijala u prostoriji za odlaganje, pružaju dokaze o "tajnom radu" koji se tamo obavljao, tvrdi Iran.

Prema onome što govore uposlenici muzeja, nakon što je zgrada okupirana, nije bilo moguće otvoriti čelični ormarić za dokumente u arhivskom dijelu, te je doveden kovač iz grada i ormarić je rasječen.

Parole "Živio Homeini" na zidovima

Ono što se također može vidjeti jeste da su oni koji sebe nazivaju "Imamovi učenici", nakon što su zauzeli ambasadu i ušli u zgradu, ispisali antiameričke parole na zidovima, kao i parole u korist revolucionarnog vođe Homeinija. Na drugom spratu zgrade pojavljuju se slogani poput "Špijunsko gnijezdo mora biti zatvoreno", te "Pozdrav Homeiniju".

Navodi se također da su tragovi metaka pronađeni na vanjskom zidu zgrade od napada ljevičarskih grupa koje su prije okupacije 4. novembra htjele zauzeti ambasadu.

Jimmy Carter, tadašnji američki predsjednik, nakon što je ambasada okupirana naredio je operaciju spašavanja talaca korištenjem USS Nimitz (CVN-68) i drugih ratnih brodova američke vojske koji patroliraju vodama blizu Zaljeva.

U vrtu muzeja izloženi su i dijelovi američkog helikoptera, koji je korišten tokom operacije koju je naredio Carter i koji se srušio u okrugu Tebes, u pokrajini Južni Horasan.