open-navfaktor-logo
search
Značajni pomaci, ali...
Zemaljskom muzeju BiH potrebni kadrovi, direktor Sijarić će tražiti da se omoguće sredstva za nove uposlenike
Zemaljski muzej BiH polako izlazi iz problema, ali je daleko od idealne situacije, ustvrdio je danas na press konferenciji direktor ove institucije od državnog značaja Mirsad Sijarić ističući da još "rade bez upravnog i nadzornog odbora, bez 50 posto zaposlenih".
21.12.2022. u 16:19
get url
text

- Saželi smo podatke za 2020, 2021. i 2022. Počet ćemo od najvažnije stvari, a to je da bi Zemaljski muzej trebao po sistematizaciji imati 140 radnih mjesta, a ima 50. Najveći problem je za Odjeljenje za aerheologiju i to se odražava na funkcioniranje institucije. Za ovaj broj zaposlenih nas budžet bi trebao iznositi milion i tristo hiljada i kada to kažem mislim na hladni pogon. U 2020. od svih nivoa vlasti dobili smo 770.000 KM, a za ostalo smo se morali snaći. Protekla, 2021. sa nešto većim brojem uposlenih, ukupno smo dobili 950.000 KM, ostvarili smo prihod od 323.000 KM. Ove godine smo dobili milion i 276 hiljada, prvenstveno zahvaljujući ugovoru koji smo potpisali sa Univerzitetom. Ovo je prvi put od rata da mi imamo osigurano 60 posto plaće svaki mjesec, pa smo svi šokirani. Od kraja novembra imamo 400.000 KM zarade i time smo se vratili na 2019, koja je bila najbolja za poslovanje Zemaljskog muzeja. Realan budžet za rad ove institucije bi bio 3 miliona i 500 hiljada. Nama trebaju novi kadrovi i tražit ćemo da se omoguće sredstva – kazao je Sijarić.

Ističe da kada su u pitanju projekti koje su radili, "imali su skromno investiranje domaće vlasti", te je podsjetio da je Zemaljski muzej BiH "nacionalni objekat BiH".

- Najveći problem je što država ne prati rad svoje najveće institucije. U pregovorima smo sa vladom Japana, nadamo se da ćemo imati dobre vijesti o saradnji sa vladom Kanade. Što se tiče posjete muzeja, pandemija nas je naravno sve zaustavila. Ove godine smo se vratili na 100.000 posjetilaca, od toga su 42.000 kupljenih ulaznica, ostalo je sve realizirano kroz dane otvorenih vrata. Imali smo više od 60.000 besplatnih ulaznica. Mislim da Zemaljski muzej treba biti besplatan cijelu godinu, pa da bude finansiran iz budžeta. To je moj stav, ali malo će se teže realizirati. Muzej je u proteklih godina sa manje zaposlenih uvećao svoj prihod – naglasio je Sijarić.

Prioritet je, pojašnjava Sijarić, da se zgrade i depoi muzeja "osposobe za čuvanje eksponata" zbog čega su im bitni partneri stranci koji su ih podržali. Dodao je i da je u planu digitalizacija Botaničkog vrta.

Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Aleksandra Nikolić kaže da su "uspjeli stabilizirati situaciju u Zemaljskom muzeju BiH nakon što je službeno postao nastavna, naučna i umjetničko-istraživačka baza za Univerzitet".

- Zemaljski muzej je najstarija naučno-istraživačka institucija u BiH i ona pripada tom sistemu i moramo da je vratimo na mjesto gdje pripada. Želimo da pokrenemo digitalizaciju, ne bih da pričam o značaju Botaničke baste, to je naslijeđe ne samo BiH, nego Balkana i zaista jedna od rijetko očuvanih bašti ovog tipa u koje mi ne ulažemo dovoljno novca i moramo se odlučiti da želimo i da hoćemo podržati napore muzeja u tom pravcu. Digitalizacija svega ovoga što muzej nudi u saradnji sa Japanom, vjerujem da će Vlada KS imati sluha i podržati te aktivnosti. Planovi muzeja su veliki, očekivanja zajednice su isto velika i nadam se da će vlada učiniti ono što je do njih. Nadam se da će zavladati razum koji će podržati ovakve institucije - istakla je Nikolić. 

Press konferencija, Zemaljski Muzej, 21.12.2022.
1 od 3
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.