open-navfaktor-logo
search
Angažiraju privatnike
Žene u KS mjesecima čekaju na rezultate PAPA testa: U Zavodu radi jedan citolog, Vlada ne reaguje
Nedostatak citologa i citoskrinera rezultira time da žene u Kantonu Sarajevo svako malo moraju i po nekoliko mjeseci čekati na rezultate PAPA testa u Zavodu za zaštitu žena i materinstva.
17.03.2023. u 19:58
get url
text

Problem nedostatka medicinskog kadra u Zavodu su pokušali riješiti tako što su od Vlade Kantona Sarajevo i resornog ministarstva zdravstva tražili odobrenje za prijem u radni odnos barem po jednog citologa i citotehničara.

Nema ih ni na tržištu rada

No prema riječima mr. med. sci. dr. Enisa Hasanovića, specijaliste ginekologije i akušerstva, i direktora ove zdravstvene ustanove, još nisu dobili odgovor.

- U decembru prošle godine poslali smo zahtjev Vladi KS da nam odobri zapošljavanjem po jednog citologa i citotehničara, a kada nismo dobili nikakav odgovor prošlog mjeseca uputili smo urgenciju. Do danas nismo dobili odgovor - ističe Hasanović.

Iako bi Zavod za zaštitu žena i materinstva KS, po Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta, trebao imati četiri citologa, u ustanovi od jula prošle godine radi samo jedan.

Dr. Enis Hasanović

Najveći problem je što, kako kaže Hasanović, ovog kadra već dugo nema na tržištu rada.

- Prije 15-ak godina Zavod je imao dva ili tri citologa. Jedna doktorica je umrla, a jedna otišla u penziju. Mi ustvari od maja prošle godine, kada je doktorica Belma preminula, imamo problem, odnosno zastoj u redovnoj analizi PAPA briseva. Odmah smo tražili odobrenje od Vlade KS za zapošljavanje drugog doktora. Nakon nekoliko mjeseci provedena je konkursna procedura i zaposlili smo doktoricu sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Međutim, jedna doktorica ne može stići uraditi sav posao jer imamo jako puno PAPA briseva. Stoga smo dva puta, po ugovoru o djelu, angažirali privatnika koji je uradio jednom 300, drugi put 200 PAPA briseva – navodi Hasanović.

Samo u prošloj godini u Zavodu je urađeno 18.256 PAPA briseva. S jedne strane, to je dobro jer pacijenti, prema riječima direktora, imaju povjerenje u Zavod, no s druge strane, veliki broj testova vrlo često "začepi" službu u kojoj radi samo jedan citolog.

- Naš problem je i nedostatak citoskrinera. To je srednji medicinski kadar koji je prošao posebnu edukaciju da može očitavati PAPA briseve. Nekad smo ih imali četiri, danas rade tri, od toga jedna žena je na dugotrajnom bolovanju. Nekad je postojala edukacija tog kadra u regiji, no u pandemiji je sve ukinuto. To nas je nagnalo da mi po tom pitanju nešto poduzmemo. Nadam se da će dva naša fakulteta u toku ove godine početi sa njihovim školovanjem. To su ustvari laboranti koji završe "visoku zdravstvenu školu", a potom sa citolozima prolaze kroz dodatnu doedukaciju. Što se tiče citologa, ne možemo ništa napraviti jer ne postoji specijalizacija u BiH. To su ustvari ljekari - patolozi sa posebnom edukacijom iz citologije. To više ne mogu raditi ni ginekolozi osim možda onih koji su to ranije završili. Doktorica koja je preminula bila je jedina u BiH koja je četiri godine bila na specijalizaciji iz te oblasti u Zagrebu - objašnjava Hasanović.

Na pitanje, šta će biti sa ženama koje mjesecima čekaju na PAPA test, Hasanović odgovara kako su treći put, u saradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS, angažirali doktora privatno koji će izvršiti analizu još 300 PAPA briseva.

- U januaru i februaru očitana su 2.632 brisa, od toga naš citolog uradio je 536, a citotehničari 2.096 briseva. Ono što buni žene je - kako je neko dobio očitan bris iz februara i marta, dok neke pacijentice čekaju rezultate testa iz januara i decembra prošle godine. Odgovor je logičan - prioriteti imaju prednost. Zastoj je kod doktorice (citolog) jer ona sve gleda onkološki, bilo koji da je karcinom. Ako žena ima karcinom dojke ili pluća, to doktorica mora pogledati. No mi ćemo i ovaj "čep" riješiti, ali ćemo opet nakon nekog vremena imati istu situaciju - dodaje Hasanović.

Potrebno je izraditi vodič

Rješenje je zapošljavanje stručnog kadra, ali i izrada "vodiča" za pacijentice koje bi, kaže Hasanović, trebalo uraditi Federalno ministarstvo zdravstva.

- Svugdje u svijetu vodiči preporučuju ženama ponavljanje PAPA testa svakih pet, a u slučajevima rizika, svake tri godine. Mnogi od nas imaju nekoga u Švedskoj i Norveškoj, pa to mogu potvrditi. U BiH, odnosno na cijelom Balkanu, bris se radi svakih 12, odnosno svakih šest mjeseci. Naravno, to ljekari preporučuju. Upravo to stvar problem koji bi bio riješen vodičem. Ako nema rizika, onda bi žena PAPA bris trebala raditi barem svake dvije godine - naglasio je Hasanović.

Pomenuo je i problem nedostatka ginekologa.

- U Zavodu trenutno radi 20 ginekologa, neki od njih su, nakon penzionisanja pristali dalje raditi, naravno uz sva potrebna odobrenja. No ohrabruje to što imamo devet ljekara koji su na specijalizaciji koja traje pet godina. Naredne očekujemo jednog, dva za dvije, a ostale ljekare za četiri godine - kazao je Hasanović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.