- Vlasnici smo i najljepše građevine u Bosni i Hercegovini. Ovim činom smo osigurali opstanak Grada – naglasila je na svom Twitter nalogu.

Podijelila je i Zemljišnoknjižni izvadak kao dokaz njenim riječima, no u tom dokumentu piše i da je dužnost svagdašnjeg vlasnika davati godišnje mukatu u iznosu od 3 groša u korist vakufa Gazi Isa-bega u Sarajevu.

Od danas, Vijećnica je 1/1 vlasništvo Grada Sarajeva.

Nakon više od 30 godina borbe i rasprave, ovo je najveća pravna pobjeda za naš grad.

Nakon zgrade DPO-a na Skenderiji, vlasnici smo i najljepše gradjevine u Bosni i Hercegovini. Ovim činom smo obezbijedili opstanak Grada. pic.twitter.com/3ujdZmKnPs

— Benjamina Karić (@BenjaminaKaric) March 3, 2023

Mukata vakuf vrsta je pravnog odnosa u islamskom pravu. Tu se daje vakufsko zemljište u zakup nekoj osobi da na njemu izgradi objekat uz obavezu plaćanja kirije. Nema konačnog vremenskog ograničenja. Vlasništvo je podijeljeno. Vlasnik zemljišta je vakuf, a vlasnik objekta zakupac sa trajnom obavezom plaćanja godišnje zakupnine – mukate vakufu, kao vlasniku zemljišta.

- Dok god je obavezu plaćanja zakupnine izvršavao, zakupac je uživao posjed zemljišta. U slučaju smrti ili prijenosa prava vlasništva, njegova prava i obaveze su prelazila na nasljednike, odnosno nove vlasnike objekata, koji se tretiraju kao novi zakupci mukata zemljišta – naveo je u Godišnjaku "Pretvaranje mukata vakufa u BiH u privatno vlasništvo posjednika", profesor sa Pravnog fakulteta u Sarajevu Mehmed Bečić.

Davanje vakufskog dobra u zakup nastalo je kao odgovor ili kao potreba očuvanja vakufa od propadanja, odnosno radi obnove devastirana vakufa čime bi mu se vratila funkcionalnost. U novije vrijeme ima radova gdje je elaborirano da se uprkos negativnim iskustvima iz prošlosti može mukatu sprovesti i danas bazirano na savremenoj praksi.

Finansijski razlozi opravdaju obnovu ove institucije, pa se prvo moraju odrediti mehanizmi zaštite vakufa nakon čega se ovakvim oblikom ulaganja može poslovati na bazi uzajamne koristi vakufa i ulagača. 

- Ključna zakonska intervencija koja će značajno odrediti pravnu sudbinu mukata vakufa u 20. stoljeću bila je uspostava zemljišnih knjiga u periodu od 1885. do 1910. godine. U ovom periodu su mukati vakufi postepeno pretvarani u vlasništvo njihovih zakupaca, dok je vakufima priznato samo pravo potraživanja godišnje zakupnine (mukate) u formi realnog tereta na tim nekretninama - pojasnio je Bečić u Godišnjaku.