open-navfaktor-logo
search
Pred licem pravde
Zloglasnog čuvara logora iz Vogošće u SAD-u čeka kazna od najmanje pet godina zatvora
Bosanskohercegovačkog državljanina Sinišu Đurđića (50), trenutno nastanjenog u Tucsonu (Arizona), 19. maja ove godine, savezna porota proglasila je krivim po optužbi za prevaru s vizom i pokušaj nezakonitog pribavljanja američkog državljanstva, naznačeno je u saopćenju za javnost Ureda državnog tužilaštva Sjedinjenih Američkih Država, Distrikt Arizona.
31.05.2023. u 20:30
get url
text

Presuda o krivici uslijedila je nakon devetodnevnog suđenja kojeg je vodila okružna sutkinja Sjedinjenih Država Jennifer G. Zipps. Godine 2009. Homeland Security Investigations (HSI) pokrenuo je istragu protiv njega nakon što je dobio spisak policijskih brigada osumnjičenih za ratne zločine tokom rata 1990-ih u Bosni i Hercegovini te među njihovim članovima identifikovao jednog od njih kao Sinišu Đurđića, koji je 2000. godine emigrirao u Tucson u okviru američkog programa za izbjeglice.

HSI je otkrio da je, u raznim imigracijskim zahtjevima za Sjedinjene Države, Đurđić zanijekao da je služio u stranim vojnim i policijskim jedinicama. Višegodišnja međunarodna istraga HSI-ja potvrdila je da je Đurđić doista bio pripadnik te policijske brigade i drugih vojnih jedinica bosanskih Srba, te da je on maltretirao prinudno zatočene civile u logoru u kojem je "službovao". Agenti HSI-ja, u više navrata, bili su u Bosni i Hercegovini gdje su intervjuisali desetke svjedoka i prikupili dokumentaciju od bosanskohercegovačke vlade, srpske vlade i od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.

Agenti su otkrili da je Đurđić bio zatvorski čuvar u dva zarobljenička logora koje je sjeverno od Sarajeva uspostavila "Republika Srpska", entitet bosanskih Srba koji je podržavao ideju etničkog čišćenja tokom minulog rata i nastojao isključiti sve bosanske Muslimane i Hrvate katolike iz pojedinih krajeva unutar BiH.

Lagao u raznim imigracijskim zahtjevima

Tokom suđenja, peterica Bošnjaka, među kojima je bio i potpisnik ovih redova (Eset Muračević), a koji su bili prinudno zatočeni u srpskim logorima svjedočili su o zlostavljanjima koja su pretrpjeli ili kojima su svjedočili, a koja je počinio Đurđić. Sjedinjene Države predstavile su opsežnu dokumentaciju koja pokazuje da je Đurđić lagao u raznim imigracijskim zahtjevima o svojoj prethodnoj vojnoj i policijskoj službi, te da je namjerno obmanuo imigracijske službenike Sjedinjenih Američkih Država o svojoj prošlosti kako bi stekao pravni status u ovoj zemlji.

Asif Šehić, Alija Halilović, Sabahudin Šehić, Mirsad Šehić i Eset Muračević: Detalj sa pripreme za suđenje (FOTO: E. Muračević)

- Pohvaljujemo hrabrost i upornost Bosanaca koji su svjedočili protiv optuženika i smatrali ga odgovornim za njegove lažne izjave dok je tražio pravni status u Sjedinjenim Državama - rekao je državni tužilac Sjedinjenih Država Gary Restaino.

Pružanje prilika za izbjeglice i azilante je suštinski američko. Očuvanje tih prilika zahtijeva budnost kako bi se osiguralo da američki san bude zatvoren za one koji lažu o diskvalificirajućoj prošlosti.

- Kada osoba pokuša postati američki državljanin pod lažnim izgovorima, to ugrožava naš proces naturalizacije, a posebno je štetno za one koji vjerno slijede pravosudni sistem - kaže Scott Brown, specijalni agent zadužen za HSI Arizona.

Jednostavno rečeno, oni koji se svjesno i namjerno lažno predstavljaju, posebno oni koji se smatraju prijetnjama nacionalnoj sigurnosti, ratnim zločincima i kršiteljima ljudskih prava, kako bi pokušali dobiti status američkog državljanstva, bit će smatrani odgovornima za svoje lažne radnje. Ovaj optuženik je proglašen krivim zahvaljujući nepokolebljivoj predanosti onih koji su istraživali i procesuirali ovaj slučaj.

Izricanje presude Siniši Đurđiću, koji bi se mogao suočiti sa minimalno pet godina zatvora, zakazano je za 8. avgust 2023. godine. Nakon izdržane kazne bit će deportiran. Istragu o ovom slučaju provela je Služba za domovinsku sigurnost, Tucson Field Office. Pomoćnici državnog tužioca Sjedinjenih Država Liza Granoff i Kevin Schiff, okrug Arizona, Tucson, vodili su krivični progon.

Čuvar u agresorskim logorima Bunker i Planjina kuća

Inače, Siniša Đurđić, vojnik srpskih snaga, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine bio je jedan od ekstremnijih  čuvara u agresorskim logorima "Bunker" kod Pansiona "Kon-Tiki" u Vogošći i "Planjina kuća" u Svrakama, također u općini Vogošća, u kojima je mučio prisilno zatvorene civile nesrpske nacionalnosti. On je u Sjedinjene Američke Države ušao 2000. godine kao izbjeglica, a kasnije je podnio zahtjev i dobio dozvolu za stalni boravak. Međutim, u svojim zahtjevima za imigraciju lagao je o svojoj vojnoj i policijskoj službi i torturama kojima je izlagao prisilno zatočene civile. Đurđiću ovo nije jedini grijeh.

Oni su svjedočili o zlodjelima Siniše Đurđića (FOTO: Eset Muračević)

U maju 2003. godine osuđen je za ubistvo iz nehata nakon što je ubio muškarca dok je vozio pijan, a odležao je pet godina zatvora. Nakon puštanja na slobodu, živio je u Tusonu i radio za dva Dodge zastupništva, uključujući Tucson Dodge i Larry H. Miller Dodge Ram Fiat. U junu 2015. godine  podnio je zahtjev za američko državljanstvo u kojem je  negirao svoju povezanost s vojskom bosanskih Srba. Kao dio prijave, imigrant se pita da li je teško povrijedio ili pokušao namjerno povrijediti osobu, da li je učestvovao u ratu, ili je služio kao dobrovoljac ili vojnik u zatvoru, uključujući logor ili pritvorski objekat.

U okviru optužnice, Đurđić je optužen da je lagao na dva savezna formulara, uključujući obrazac I-485 za prebivalište i njegov N-400 za državljanstvo. Sudska porota je utvrdila kako je on "prijavio, primio, posjedovao i koristio svoju kartu stalnog boravka svjestan da ju je na prevaru pribavio tako što je propustio prijaviti službu u uniformiranoj formaciji bosanskih Srba". On također "nije imao pravo na naturalizaciju i državljanstvo" i umiješan je u "namjerno lažno predstavljanje". Nakon njegovog zahtjeva za dobijanje državljanstva, istražitelji Istrage domovinske sigurnosti, koja je dio američke Imigracione i carinske službe, počeli su pregledati Đurđićev administrativni dosje ili A-dosje. Našli su da se njegovo ime i ime njegovog oca Radivoja podudaraju sa kadrovskim dosjeom bivšeg bosanskohercegovačkog vojnika i pripadnika paravojne policije.

Tužioci izveli stotine stranica dokaza

Tokom suđenja Đurđiću, koje je vodila američka okružna sutkinja Jennifer G. Zipps, tužioci su izveli stotine stranica dokaza, a protiv Đurđića je svjedočilo gotovo desetak svjedoka: uključujući pet osoba iz Bosne i Hercegovine; dva historičara, uključujući Dorotheu Hanson, bivšu kriminalističku analitičarku i istraživačicu pri Međunarodnom krivičnom sudu Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju; dva službenika Službe za državljanstvo i imigraciju SAD; kao i dva specijalna agenta HSI.

Dio svjedoka sa američkim tužiocima: U pauzi suđenja (FOTO: Eset Muračević)

Očevici su rekli da je Đurđić tukao, podsticao ili pomagao drugima da tuku ili na drugi način muče Muslimane u zatvoru. U jednom incidentu, Đurđić je jednom zatvoreniku pokazao nekoliko noževa i rekao mu da odabere kojim "želi da bude zaklan". Kada je zatvorenik izabrao nož, Đurđić je rekao da je uzeo drugi nož, "da bi mu nanio više boli i štete". Đurđić je dva dana svjedočio u svoju odbranu, ali je tokom unakrsnog ispitivanja priznao da je tokom sukoba bio u vojsci bosanskih Srba, rekavši porotnicima da je išao na policijsku akademiju i da je bio dio policijske jedinice koja je kasnije povezana s genocidom u Srebrenici.

Također je rekao porotnicima da je lagao o svojoj vojnoj službi jer je znao da bi ga to spriječilo da dođe u SAD. Međutim, on se "odao" kada je svoju vojnu i policijsku službu uključio u svoj životopis kada se prijavio za posao prodaje polovnih automobila 2007. godine.

Nakon što odleži kaznu za imigracijsku prevaru i bude deportovan Đurđić će se suočiti sa bosanskohercegovačkim pravosuđem gdje će odgovarati za zločine koje je činio nad prisilno zatočenim civilima.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.