open-navfaktor-logo
search
Omiljena kuharska aktivnost
Znate li ko je omogućio roštiljanje kakvo danas poznajemo
Proljeće uveliko traje, a to znači i više vremena koje provodimo vani, gdje se više i češće tokom toplijih dana odlučujemo i za pripremu hrane. 
27.04.2020. u 21:35
get url
text

Sigurno ne postoji osoba koja ne voli nezaobilaznu gurmansku deliciju - roštilj, sočne komade mesa i najfinije povrće pripremljeno na žaru, a on svakako može biti i lijepa ideja za iftarski obrok.

Bliži se i 1. maj, Praznik rada, koji, tradicionalno u našoj zemlji, najviše volimo provoditi u društvu i dobroj kuharskoj zabavi, naravno, oko grila. Ipak, ove godine morat ćemo se prilagoditi aktuelnoj situaciji sa koronavirusom i poštovati preporuke nadležnih, te izbjeći veće okupljanje i roštiljanje u prirodi. No, ono u krugu porodice i u vlastitom dvorištu je sasvim prihvatljivo.

Obrok sa roštilja se može oplemeniti najrazličitijim umacima i salatama, a savršeno osvježenje uz ovu jaku deliciju može biti rashlađena limunada sa kockicama leda i komadićima sezonskog voća, na primjer slasnih jagoda, koje su ovih dana preplavile tržnice.

Za roštilj je vezano nekoliko zanimljivosti o nastanku, a u nastavku teksta ih i otkrivamo. Postoji nekoliko teorija i postanku imena roštilj, odnosno "barbecue" kako se kaže na engleskom, a često i kod nas. Jedna od njih kaže da je ime nastalo od francuske fraze "de la barbe a la queue" ("od brkova do repa"), koja se odnosi na pečenje cijele životinje, a druga od indijanske riječi za metodu kuhanja ribe iznad ugljena, koji se, opet na engleskom, kaže coal – barbacoa.

Ne zna se tačno kada je ljudski rod počeo s roštiljanjem. Neki kažu da je to bilo prije 1.4 mil. godina, kada je špiljski čovjek, navodno, dimio meso. Drugi kažu da se roštiljanje kao takvo pojavilo prije 6.000 godina. Čini se da će tačan odgovor ostati tajna, no zahvalni smo onima koji su prvi počeli i svima koji su tradiciju nastavili.

Možda niste znali ko je izmislio ugljene brikete za omiljenu kuharsku aktivnost na otvorenom, a odgovor je Henry Ford. Da, to je onaj isti koji je proizvodio i automobile. Ford je, naime, uz pomoć Thomasa Edisona stvorio brikete od ostataka drva i piljevine, čega je u fabrici bilo u izobilju. E. G. Kingsford, čovjek preduzetničkog duha, otkupio je izum i pustio ugljene brikete u masovnu proizvodnju.

Postoje nacije koje su poznate po roštiljanju. Na primjer, u SAD-u je roštiljanje zaista sport. Tokom godine i širom zemalja SAD-a organizira se više stotina događaja na kojima gril majstori odmjeravaju snage. Nagrade se nekad penju i do 100 pa i više hiljada dolara. To i nije čudno s obzirom da statistika kaže da u SAD-u četiri od pet domaćinstava ima roštilj i koristi ga pet puta mjesečno.

Za dobar roštilj potrebno je kvalitetno meso ili mješavina mesa, ali ipak najvažniji pečat daje majstor za roštiljem, koji je često omiljen ukućanin u mnogim kućanstvima, a koji mora sve vrijeme biti prisutan i voditi računa kako bi rezultati bili savršeni! Osim dobrog, svježeg mesa za roštilj je važna i priprema marinade. Takozvano pacanje mesa stvar je ličnog ukusa, pa tako raspon namirnica seže od sirćeta i limunovog soka, ulja, bijelog luka, bibera, lovora, brojnog začinskog bilja, ljute i dimljene paprike, te različitih vrsta soli. U pravilu se riba marinira najduže jedan sat, piletina do 12 sati, a govedina i janjetina do 24 sata. Ćevapi ne trebaju marinadu, ali sve ostalo meso i riba to traže.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.