open-navfaktor-logo
search
Narodna meteorologija
Znate li šta su to "babine huke" i kada ih možemo očekivati?
Babine huke, džemre prvo, drugo, treće, izrazi su koji se mogu naći u narodnoj meteorologiji. Mladi meteorolog Nedim Sladić nam je dao neka pojašnjenja za ove izraze, ali i ispričao da li jaka zima ima veze sa vrelim ljetom... Dotakao se i marčanih bura.
09.03.2020. u 08:07
get url
text
Babine huke, ilustracija

- Džemre je iza nas. Sva tri su ispucala, ako se uzme narodno vjerovanje. Posljednje džemre koje je išlo u zemlju, bilo je 5. marta. Nakon toga, između 10. i 17. marta, smatra se da dolaze babine huke, koje su na neki način prvi vjesnici proljeća jer u tom trenutku smatra se da se tople i hladne zračne mase sukobljavaju, hladne sa sjevera i tople s juga i gdje proljeće polahko preuzima primat - kaže nam na početku razgovora Sladić.

Sniježna zavjesa 

Kaže da se "babine huke" ispoljavaju na način da se u jednom danu više puta izmjene vremenske prilike.

- Narod kaže da se kod babinih huka u veoma kratkom vremenskom intervalu manifestiraju sva četiri godišnja doba. U Sarajevu često zna doći do toga da se sniježne zavjese doslovno spuštaju sa Bukovika dalje prema dolini. Sniježne padavine budu kratkotrajne, ali izuzetno jake s vjetrom. Nakon toga se smiri, propada kiša, pa dođe do naglog razvedravanja i opet po ciklusu novo naoblačenje. Sniježna zavjesa i tako više puta na dan - rekao nam je.

Upitali smo šta su to marčane bure, koje se vežu za mart mjesec.

Nedim Sladić 

- Ima jedna izreka, ali to je narodna meteorologija. Smatra se da ukoliko se ne ispušu te tri marčane bure, ispuhat će se tokom ljeta i to tako da jedna traje osam dana, jedna dva dana i posljednja 24 sata. Tako da ima nekih vjerovanja koji se vežu za narod, ali stvar je u tome što nema tačan datum. Uvijek to može varirati. Obično i kada govorimo o intezitetu tih bura, prva i treća smatraju se da su uvijek jače od druge, ali i to varira. Znate kakva je priroda, ona je savršeno nestabilna kada govorimo o vremenskim prilikama. Uvijek je sve sklono promjenama, u zavisnosti od položaja atmosferskih pritisaka nad određenim područjem - govori nam Sladić.

Prokomentirao je i narodno vjerovanje da ukoliko zima nije bila jaka, ni ljeto ne može biti lijepo.

U Mostaru 2007. godine bilo 43 stepena 

- Pa navest ću vam nekoliko primjera kada je to zaista i bilo tako. Naime, 2014. godine je bila izuzetno topla zima, jedna od najtoplijih koje pamtimo, a onda ljeto puno kiše, promjenljivo, često svježe kada govorimo o temperaturama zraka tokom dana. Recimo imali smo dobru zimu 2012, godine, veliki snijeg, dosta minusa i onda je ljeto bilo požarno, vrelo, nepodnošljivo. Recimo, 2018. godina smo imali izuzetno toplu zimu. Nakon toga došlo je poprilično nestabilno ljeto sa puno kiše. Ali imamo i primjera kada nije bilo tako - kaže nam Sladić i dodaje:

- Ovo pravilo nije "držalo vodu" 2007. godine, kada je bila izuzetno topla zima, a onda je došlo izuzetno vrelo ljeto i veliki toplotni talas koji smo zabilježili krajem jula kada su temperature u Mostaru dostizale 43 stepena - ispričao nam je Sladić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.