Politička radna grupa je, podsjetit ćemo, osnovana odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine u okviru nastojanja da se ubrza realizacija 14 ključnih prioriteta koje je pred BiH postavila Evropska komisija.
VEZANI TEKST - Predsjedništvo BiH usvojilo Zaključak: Ključni državni zvaničnici okupljeni u jednu grupu
Političku radnu grupu čine članovi Predsjedništva BiH sa Šefikom Džaferovićem kao predsjedavajućim na čelu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i dvoje zamjenika (Zoran Tegeltija, Bisera Turković i Vjekoslav Bevanda), te članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH (Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Nikola Špirić - Denis Zvizdić, Nebojša Radmanović i Borjana Krišto).
Kadrovi HDZ-a nisu se pojavili na današnjem sastanku, a navodno je o tome Čović unaprijed obavijestio Džaferovića.
Vijeće ministara BiH je zaduženo da usvoji Akcioni plan za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a taj bi Akcioni plan trebao sadržavati konkretne mjere, nadležne institucije, jasno utvrđene i mjerljive indikatore, te rokove za realizaciju. To u praksi znači da bi BiH u narednih nešto više od mjesec trebala dobiti okvire provedbe ključnih reformi za našu zemlju.
{$galerijaFotografija}
Intenziviranje aktivnosti na provedbi mjera pozdravili su i zvaničnici Evropske unije (EU), poput evropskog komesara za proširenje i politiku susjedstva Olivera Varhelyija.
- Dobre vijesti iz BiH. Važno je da se sada ostvare konkretni rezultati kako bi država napredovala na evropskom putu – kazao je Verhalyi nakon što je Predsjedništvo BiH prošle sedmice usvojilo zaključke.
Provedba 14 mjera bi u praksi značila provedbu niza neophodnih reformi koje su neophodne za nastavak evropskog puta BiH, ali i za funkcionalnost države. Ona podrazumijeva i zahvate na Ustavu BiH, poput provedbe odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci".
VEZANI TEKST - BiH kreće u izmjene Ustava i Izbornog zakona, mora se ukloniti veto i omogućiti "prijenos nadležnosti"
Pored provedbe te presude, ključni prioriteti podrazumijevaju i niz ostalih zahvata, poput takozvanog "prijenosa nadležnosti", odnosno mogućnost državi da privremeno ostvaruje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU-a. Zatraženo je i uklanjanje prava veta u procesu donošenja odluka.
Predviđeno je i formiranje vrhovnog suda BiH, čemu su se u proteklim godinama protivili politički zvaničnici iz entiteta RS, ali i reforma Ustavnog suda BiH, koja bi uključivala i "rješavanje pitanja međunarodnih sudija".
Nakon što usvoji Akcioni plan, Vijeće ministara BiH bi trebalo najmanje jednom mjesečno izvještavati Predsjedništvo BiH o ostvarenom napretku, ali i o poteškoćama u implementaciji Akcionog plana.