Taranto, grad na italijanskoj obali Jonskog mora i glavni grad istoimene provincije, bit će domaćin XX Mediteranskih igara 2026. godine, a ovaj biser južne Italije krase mnoge znamenitosti i posebnosti.

Grad su u 8. vijeku prije nove ere osnovali Grci, tačnije Spartanci, koji su kolonizirali jug Italije. Taranto je bio jedan od važnijih polisa antičke Velike Grčke (Magna Graecia). Iz tog doba u Staroj jezgri ovog grada, na Piazzi Castello, ostali su ostaci Posejdonovog hrama s dva ogromna stupa u dorskom stilu.

Grad, koji broji otprilike 200.000 stanovnika i drugi je najveći gradu Apuliji nakon Barija, ima bogatu historiju i brojne znamenitosti.

Jedna od najposjećenijih je Aragonski dvorac (tal. Castello Aragonese) utvrda koju je 1496. sagradio Ferdinand II Aragonski na mjestu bizantske utvrde iz 8./9. vijeka. To je tvrđava s nižim, širim i kružnim kulama koju je projektirao talijanski arhitekt Francesco di Giorgio Martini. Služila je za obranu grada, a 1594. uspješno je odbijen napad Osmanlija.

Kasnije je postala zatvorom, a od 19. vijeka pod upravom je Italijanske mornarice.

Odmah do ove utvrde nalazi se most Ponte Girevole, pokretni most nad kanalom koji spaja Mar Grande i Mar Piccolo, dva prirodna zaljeva i jedne od najzanimljivijih morskih konfiguracija na Sredozemlju.

Ovaj italijanski grad ima i prekrasnu šetnicu Lungomare nazvanu po italijanskom kralju Vittoru Emanuelu III, a jedna od glavnih znamenitosti na toj šetnici je Palazzo del Governo, monumentalna građevina visoka preko 50 metara koja danas služi kao sjedište provincijske uprave Taranta.

Gradnja ove zgrade, koja podsjeća na rimske utvrde, trajala je od 1930. do 1934., a svečano ju je otvorio fašistički diktator Benito Mussolini. Ispred zgrade nalazi se prostrani trg Rotonda dei Marinai d'Italia koji može primiti hiljade ljudi, a pruža panoramski pogled na Mar Grande.

Stari Grad (tal. Città Vecchia) je srce i historijska jezgra grada, kojega karakteriziraju vrlo uske uličice, zbijene kuće i brojne crkve i sve je popularniji među umjetnicima i mladima koji otvaraju ateljee, galerije i tradicionalne konobe.

Crkve koje se nalaze unutar Starog grada su katedrala Svetog Katalda iz 10. vijeka, San Domenico Maggiore (1302.), Sant'Andrea degli Armeni (16. stoljeće), Sant'Agostino (1402.), San Michele (1763.), Sant'Anna, svetište Madonna della Salute(1752.) i San Giuseppe (16. vijek).

U Gradu turisti mogu obići i brojne muzeje.

Grad je poznat po svojoj gastronomiji, od kojih se izdvajaju jela od poznatih dagnji uzgajanih u Mar Piccolu, jelima od hobotnice i morskih ježeva, a sama regija Apulija ima brojna autentična jela s morskim plodovima i povrćem.

Taranto i Apulija od davnina su poznate po svojim vinima, naročito onim crvenim. Najpoznatija od njih su Primitivo di Manduria, Negroamaro, Susumaniello i Malvasia Nera.

Stanovnici Taranta imaju mnoštvo tradicija koje ih ističu i čine posebnim. Tako se u maju održava Festa di San Cataldo. Traje tri dana, ovaj lokalni svetac ide u procesiji koja je popraćena velikim vatrometom, a na kraju se svetac na brodu italijanske ratne mornarice odvodi na more u pratnji brojnih čamaca.

Taranto obično bude najposjećeniji na Veliku sedmicu (tal. Settimana Santa) kada se u ovom apulijskom gradu održavaju nadaleko poznate procesije koje su duboko povezane s identitetom samog grada. Datiraju iz 16. vijeka.

Jedan od najživopisnijih i najpoznatijih plesova vezan za ovaj grad i Apuliju je "tarantella". U Srednjem vijeku vjerovalo se da ugriz pauka tarantule izaziva stanje bolesti koje se može izliječiti znojenjem i transom. Ljudi bi svirali sve bržu glazbu, a "zaraženi" bi plesali satima dok ne istjeraju otrov iz tijela. Ovaj ples, koji se izvodi u paru, karakterizira mnogo rotacija i naglih pokreta.

Taranto je najveća luka Italijanske mornarice i trenutno je u njemu smješteno više od 15.000 pripadnika ovog roda vojske. Sjedište je Italijanske rate mornarice za južnu Italiju. Ima veliku vojnu bazu, pomorski škver i akademiju za mornaričke časnike.

Kada ne putuje svijetom, u Tarantu je obično usidren brod Amerigo Vespucci, školski brod italijanske mornarice, kojem mnogi tepaju kako je najljepši brod na svijetu. Ovaj jedrenjak izgrađen je u tridesetim godinama 20. vijeka, dug je 101 metar i ima tri jarbola, od kojeg je glavni visok čak 54 metra.

U Tarantu postoje i muzeji posvećeni mornaričkoj historiji, kao što su Museo Nazionale di Taranto i Museo Storico Navale.

Izbor za domaćina XX Mediteranskih igara koje se održavaju iduće godine, za grad Taranto i okolicu predstavlja historijski trenutak i ogroman poticaj za razvoj cijele regije. Taranto je jednoglasno izabran za domaćina 2019. godine, a odluka je pozdravljena kao šansa za "renesansu" grada.

Igre će se održati od 21. augusta do 3. septembra, a očekuje se više od pet hiljada takmičara iz 26 zemalja Mediterana s tri kontinenta. Za izgradnju, rekonstrukciju i organiziranje igara izdvojeno je oko 350 miliona eura.