Panel je moderirala Nafisa Latić, novinarka i TV voditeljica TRT Worlda, a razgovaralo se uglavnom o putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, ali i refleksijama rata Rusija i Ukrajine na regiju Zapadnog Balkana i BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je da je optimista po pitanju odluke o otvaranju pristupnih pregovora s Evropskom unijom u martu ove godine.

"Na Balkanu i u BiH uvijek ima razloga za zabrinutost"

- Bio sam blagi optimista, a sad sam jači optimista. Mislim da će se doći do nekog dogovora koji će omogućiti da odluka o otvaranju pregora EU s Bosnom i Hercegovinom bude pozitivna. Važno je da Bosna i Hercegovina u martu dobije otvaranje pregovora. Budimo pošteni, EU je snizila kriterije i vidim da postoji dobro raspoloženje među zemljama članicama EU-a da naš zahtjev bude pozitivan. Atmosfera je pozitivna kada je riječ o EU, ostaje još na nama ta obaveza da ispunimo što se traži od nas - rekao je Komšić.

Na pitanje da li treba postojati zabrinutost zbog izjava da bi Rusija mogla destabilizirati Balkan i da će ova regija postati novo krizno žarište, Komšić je kazao da je jasno da Bosna i Hercegovina pripada Evropi.

- Na Balkanu i u Bosni i Hercegovini uvijek imate razloga da budete zabrinuti. Balkan je malo dalje od Rusije, ali u modernom svijetu fizička udaljenost ne znači ništa. Stoga, duboko vjerujem da Bosna i Hercegovina treba da ima prijatelje širom svijeta. Naš put se zna, a to proizilazi iz našeg geografskog položaja i kulturnog miljea, mi pripadamo Evropi, a to znači Evropskoj uniji i NATO-u - kazao je Komšić.

Cvijanović: Umjereni optimista

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je umjereni optimista po pitanju otvaranja pristupnih pregovora s Evropskom unijom.

- Bosna i Hercegovina se već dugo godina nalazi na evropskom putu. Ja sam umjereni optimista. Dobili smo 14 prioriteta i mnogo toga je urađeno. Odgovornost je na lokalnim vlastima, ali je odgovornost i na stranom faktoru. Trebamo svi zajedno da radimo na stvarima na kojima se može postići zajednički dogovor. Mi trebamo raditi na ovim pitanjima gdje imamo puni konsenzus, ovdje mislim i na evropski put - rekla je Cvijanović.

Naglasila je da se političari u Bosni i Hercegovini trebaju prvenstveno baviti pitanjima oko kojih se slažu.

- A ono o čemu se slažemo je evropski put. Mislim da tu svi trebamo da uložimo dodatni napor, ali i Evropska unija. Članstvo u EU je cilj koji se nije promijenio. Drago mi je što smo ostali privrženi evropskom putu. Za Bosnu i Hercegovinu je perspektiva Evropska unija, ali se nadam da EU neće postati žrtva nekih globalnih dešavanja - kazala je Cvijanović.

Bećirović: NATO put je zakonska obaveza

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović istakao je da je pred BiH evropska i evroatlantska budućnost.

- Kada se radi o otvaranju pregovora sa EU, očekujem pozitivnu odluku 21. marta. Zato postoje ozbiljni razlozi. Na unutrašnjem planu, ovo Predsjedništvo je realiziralo sve obaveze na evropskom putu, Vijeće ministara i državni parlament postigli su zapažene rezultate - kazao je Bećirović.

Naglasio je da podrška EU Bosni i Hercegovini je investiranje u sigurnost cijele Evrope.

- Ruska invazija na Ukrajinu je najveći geopolitički zemljotres u 21. stoljeću, a refleksije tog velikog zemljotresa itekako se osjete na Zapadnom Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini. Stoga, pomoć i podrška Evropske unije Bosni i Hercegovini nisu samo podrška našoj državi, to je i investiranje u sigurnost i stabilnost jugoistoka Evrope i cijelog evropskog kontinenta - rekao je on.

Potom je posebno naglasio značaj pristupanja Bosne i Hercegovine u savez NATO-a.

- Na svakom mjestu podcrtavam činjenicu da je NATO savez strateški cilj države Bosne i Hercegovine. Mi imamo konsenzus o tome, to smo postigli unutar naših državnih organa. NATO savez je sigurna luka za Bosnu i Hercegovinu i ljude u Bosni i Hercegovini. Kada uđemo u NATO, to će imati svoje sigurnosne i ekonomske implikacije. Moje poruke su jasne, NATO put ne treba dovoditi u pitanje, to je zakonska obaveza - rekao je Bećirović.

Diplomatski forum u Antaliji (ADF) će u naredna tri dana okupiti učesnike iz 147 država i još jednom biti glavno globalno stjecište diplomatije.

Treći Diplomatski forum u Antaliji počeo je danas i tokom trodnevnog programa će okupiti blizu 4.500 učesnika, uključujući 19 šefova država, 73 ministra i 57 predstavnika međunarodnih organizacija.