Vlada Slovenije demantovala je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića po pitanju gradnje odlagališta za nuklearni otpad na Trgovskoj gori, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom.

Naime, Plenković je početkom marta kazao da je cijeli posao, a nakon protesta iz Bosne i Hercegovine, zaustavljen za naredne četiri godine.

- Neće do 2028. biti ništa jer smo dogovorili sa Slovenijom da sve ostaje kako je sada - rekao je Plenković.

Međutim, u odgovoru za DW, slovenska vladaje iznijela drugačije tvrdnje. Oni su prvo podsjetili na odnose Hrvatske i Slovenije po ovom pitanju.

- Međusobna pitanja između suvlasnika Nuklearne elektrane Krško uređena su Ugovorom između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi s ulaganjem u nuklearnu elektranu Krško, njenu eksploataciju i razgradnju (Ugovor NEK). Članom 18. ugovora NEK-a definisana je međudržavna komisija čiji je zadatak da prati realizaciju NEK ugovora i obavlja druge poslove u skladu sa ovim ugovorom - kazali su za DW u vladi Slovenije. 

Dalje, na sjednici održanoj u oktobru prošle godine, donesene su odluke o ovom pitanju.

- Međudržavna komisija nalaže Fondu NEK-a da u najkraćem mogućem roku otpočne izgradnju dugoročnog skladišta Čerkezovac i da najkasnije početkom 2028. počne preuzimanje niskog i srednjeg radioaktivnog otpada (NSRAO) od NEK-a - navode iz slovenske vlade, napominjući da su odluku potpisali resorni ministri i predsjednici delegacija.

Pojednostavljeno, objekat Čerkezovac na Trgovskoj gori mora biti potpuno spreman za prihvat nuklearnog otpada iz NE Krško, što znači da posao oko priprema nije obustavljen i da Hrvatska nije odustala od ove lokacije.

Trgovska gora i bivša vojna kasarna Čerkezovac izabrana je prije gotovo 30 godina. U međuvremenu je održano nekoliko sastanaka delegacija dvije susjedne zemlje, ali nijedna strana nije htjela popustiti. Hrvatska ne odustaje od lokacije Čerkezovac za skladištenje radioaktivnog otpada, a BiH prijeti međunarodnom arbitražom i blokadom pojedinih sporazuma.

U Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kasarna Čerkezovac navodi se kao lokacija za skladištenje još 1999. godine, kroz Program prostornog uređenja Hrvatske (Narodne novine 50/99). 14 godina kasnije, lokacija Trgovske gore utvrđena je kao konačna.

Vlasti u BiH "probudile" su se tek prije tri godine kada su formirali pravni i ekspertski tim, koji su trebali da utvrde prvo opasnosti od odlaganja radioaktivnog otpada za stanovništvo koje živi na tom pograničnom prostoru, uključujući Nacionalni park Unu, ali i pravni aspekt cijele priče, odnosno kakve su mogućnosti zaštite pred međunarodnim sudovima.

Detaljnije pročitajte ovdje.