James Stavridis, bivši vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a i admiral u penziji, u autorskom tekstu iskao je "da ruski predsjednik Vladimir Putin "gura propagandu" i podstiče "vjerske sukobe" u Bosni i Hercegovini i na Kosovu kako bi odvratio NATO od rata u Ukrajini.

- Tokom historije Rusije, carevi su tražili načine da dominiraju onim što su nazivali “bliskim inostranstvom” svog rasprostranjenog carstva. U današnjem svijetu, ilegalna invazija predsjednika Vladimira Putina na susjednu Ukrajinu slijedi taj strateški pravac - navodi Stavridis u tekstu za Bloomberg.com.

Stavridis smatra da je logično polaziti od toga da bi Putin, u slučaju da pobijedi u Ukrajini, usmjerio svoju pažnju na Moldaviju, "sljedeću stanicu na putu ka istočnoj Evropi i gdje je rusku separatističku enklavu, Pridnjestrovlje, već okupirala Rusija".

Međutim, Stavridis upozorava "da je u blizini još jedan veoma atraktivan cilj za Putina, a to je Zapadni Balkan.

Navodi da ovo "trubulentno" područje na jugoistoku Evrope obuhvata četiri stabilne članice Sjevernoatlantskog saveza: Hrvatsku, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.

- No, Kremlj ima oči na drugim nagradama: Srbiji, Kosovu i etnički podijeljenoj državi Bosni i Hercegovini - dodaje Stavridis.

On smatra "da bi Putin mogao nastojati da proširi ruski utjecaj i potkopa angažman Sjevernoatlantskog pakta i Evropske unije u ovom važnom kutku Evrope".

Naveo je "da je kroz godine upoznao većinu visokih lidera u regionu, uključujući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, bivšu predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović i predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika".

Stavridis objašnjava historiju raspada Jugoslavije, navodeći da je “u nevjerovatno krvavim balkanskim ratovima između 1991. i 2001. ubijeno do 105.000 ljudi, od kojih su mnogi civili, te ističe kao primjer genocid u Srebrenici 1995. godine.

- Tenzije ostaju između rimokatolika u Hrvatskoj, pravoslavaca uglavnom u Srbiji i muslimana u Albaniji, na Kosovu i u BiH. Putin nastoji da iskoristi ovu nedovršenu historiju. On zna da će, ako zemlje članice NATO-a budu ponovo uvučene u ulogu policajca na nemirnom Balkanu, one biti odvučene od svog fokusa na podršku Ukrajini - navodi Stavridis.

Objašnjava da još uvijek ima nekoliko hiljada vojnika mirovnih snaga NATO-a na Kosovu, te da je prošle godine vojska Srbije prešla u stanje visoke pripravnosti.

- Putin jasno ohrabruje Srbiju da izvrši pritisak na vladu Kosova koju podržava NATO - ističe on.

Dalje navodi da Putin također "radi na destabilizaciji klimave vlade Bosne i Hercegovine" i objašnjava strukturu države.

- Najiskusniji politički akter je Dodik, koji je blisko povezan s Moskvom. Čak mi je prije deceniju govorio o potrebi da se RS otcijepi, čime bi se zemlja efektivno uništila. Njegov odvojeni dio bi se tada ujedinio sa samom Srbijom, stvarajući veliku srpsku državu, što bi Putin sa zadovoljstvom podržao - navodi u svom članku Stavridis.

Zapad, dodaje, "ipak ima mogućnosti da na ovo odgovori".

Smatra da je, za sada, malo vjerovatna ideja o raspoređivanju NATO bataljona u Ukrajini.

Međutim, navodi "da je povećanje broja trupa koje su sada raspoređene na Kosovu i odgovaranje na nemire koje Putin pokušava da podstakne, moguća opcija koja ima strateški smisao.

- To bi bio primjer efikasne regionalne podjele napora unutar alijanse: zemlje NATO-a na Balkanu i u blizini (npr. Grčka i Italija) mogu se fokusirati na taj region. Istočnoevropske i nordijske članice mogu prednjačiti u naporima u Ukrajini. Velike zemlje na zapadu - Francuska, Njemačka, Velika Britanija i SAD - imaju dovoljno resursa da budu uključene u oboje - navodi Stavridis.

Upozorio je da Rusija koristi i tzv. hibridni rat.

- Ako Rusi odluče da povećaju ulog, mogli bi koristiti sajber napade na električne mreže i druge vitalne ciljeve na Kosovu i nesrpskim dijelovima BiH. To bi stvorilo zabunu i povećalo društveno nezadovoljstvo. NATO može da osigura bolje sisteme sajber odbrane balkanskim saveznicima i prijateljima - navodi.

Stavridis ističe da postoje ekonomski podsticaji koji se mogu koristiti za suprotstavljanje ruskom angažmanu.

- Srbija očajnički želi članstvo u EU, kao i Bosna i Hercegovina. Njihovi lideri žele da budu u mogućnosti da se angažuju sa Zapadom i izbjegnu sankcije - naveo je Stavridis.