Download-ujte našu aplikaciju

15:55 / 01.12.17

Izvoz Federacije BiH u kontinuiranom porastu: Evo gdje ima najviše bh. proizvoda

Federalni zavod za statistiku (FZS) danas je prezentovao aktuelne statističke podatke prema kojima pokrivenost izvoza uvozom Federacije BiH u periodu 2012-2016. godina, kao i u prvih deset mjeseci 2017. bilježi trend rasta.

Amer Korić, pomoćnik direktora u FZS prezentirao rezultate  FOTO: ANADOLIJA
Amer Korić, pomoćnik direktora u FZS prezentirao rezultate FOTO: ANADOLIJA

Prema riječima Amera Korića, pomoćnika direktora u FZS, pokrivenost uvoza izvozom u 2012. godini iznosila je 52,6 posto, a 2016. iznosila je 57,3 posto. Izvor podataka, koje je FZS obradio za vanjskotrgovinsku razmjenu, je Uprava za indirektno oporezivanje.

- Veoma važno je da razumijemo kakve podatke dobijamo. Imamo definiciju deklaranta, koji je poslovni subjekt ili ovlaštena osoba od strane izvoznika ili uvoznika, a primjer toga je špediter. Prilikom carinjenja podnosi carinarnici Jedinstvenu carinsku ispravu. Federalni zavod za statistiku preuzima ove podatke u vidu slogova koji su prikazani Jedinstvenom carinskom ispravom - objasnio je metodologiju Korić.

On naglašava da izvoz Federacije BiH u kontinuitetu bilježi rast tokom cijele godine.

- Već u prvih deset mjeseci ove godine ostvaren je značajan rast izvoza u iznosu od 16,7 posto u odnosu na 2016. godinu, a uvoz bilježi rast od 14 posto. Kada uporedimo podatke iz 2016. godine sa 2012. vidimo da je pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini porasla za 4,7 posto, dok je u prvih deset mjeseci 2017. godine pokrivenost veća za 5,7 posto u odnosu na 2012. godinu - navodi Korić.

Kada je riječ o strukturi uvoza i izvoza po standardnoj međunarodnoj klasifikaciji vidljivo je da se najveće učešće u izvozu Federacije BiH odnosi na grupu industrijskih proizvoda razvrstanih po sirovinama mašine i transportna sredstva, te razni industrijski proizvodi što iznosi 71,9 posto od ukupnog izvoza FBiH, navodi Korić. Učešće iste grupe u uvozu je 56,3 posto.

Dodaje da je Evropska unija najznačajniji vanjskotrgovinski partner FBiH, i to najviše se izvozi u Njemačku, a slijede Hrvatska, Italija, Austrija i Slovenija. Kada je riječ o uvozu, situacija je nešto drugačija, jer su tu, osim Hrvatske, Njemačke i Italije, zemalja EU, među prvih pet partnera još Srbija i Kina.

Naglašava i da FBiH sa Austrijom ima najveći pozitivan bilans, negativan sa Hrvatskom i Italijom što iznosi 27,9 posto od ukupnog deficita.

Negativan saldo FBiH od važnijih partnera ima još sa Srbijom, Turskom, Makedonijom, Slovenijom..., a pozitivan sa Crnom Gorom.

- Na određenim indikatorima koji su predstavljeni postoji negativan trend, ali je važno primijetiti  da se on iz godine u godinu smanjuje - zaključio je Korić temu o vanjskotrgovinskoj razmjeni Federacije BiH.

Kada je riječ o osnovnim indikatorima ankete o radnoj snazi, koju je po 12. put zajedno sa Agencijom za statistiku BiH i Republičkim statističkim zavodom Republike Srpske, Korić naglašava da je provedena na osnovu preporuka Međunarodne organizacije rada i zahtjeva Eurostata.

- Podaci dobijeni na osnovu ove ankete nisu uporedivi sa drugim podacima koje dobijaju druge institucije. Cilj ankete je istraživanje o radnoj snazi, dobijanje podataka o tri osnovna međusobna isključiva kontingenta stanovništva, a to su zaposleni, nezaposleni i neaktivni - istakao je Korić.

Radno sposobno stanovništvo obuhvata sve osobe starije od 15 godina, koje  su podijeljene u dvije kategorije - ekonomski aktivno i neaktivno stanovništvo, dok se aktivno stanovništvo sastoji od zaposlenih i nezaposlenih.

Anketa je rađena u cijeloj BiH na uzorku od 6.196 domaćinstava, pri čemu je svaki član domaćinstva uzorak.

- Učešće muškaraca u aktivnosti je znatno veće od učešća žena, dok je kod neakitvnosti obrnuta situacija - navodi Korić.

Stopa nezaposlenosti 2012. godine je iznosila 30 posto, a 2017. iznosila je 32,2 posto, nezaposlenosti 29,4 posto 2012. naspram 20 posto u 2017. godini. Stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva preko 15 godina 2017. godine je 40,2 posto. Prema statusu zaposlenja, najveći broj su zaposlenici koji rade za platu, njih 81,2 posto, dok je samozaposlenih 16,7 posto.

Najviše je zaposlenih u uslužnim djelatnostima - 55,5 posto, a najviše nezaposlenih je sa završenom srednjom školom - 72,9 posto, kao i zaposlenih - 67,9 posto.