Download-ujte našu aplikaciju

20:28 / 13.08.17

Kako "nositelji europskih vrijednosti" vide BiH: Budimo kao plemena iz Kenije

Autor: R. F.

Sjeverna Koreja priznala je Bosnu i Hercegovinu tek poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Dragi vođa" Kim Jong-il, otac sadašnjeg predsjednika Kima Jong-una, potpisao je zvanično priznanje 19. januara 1996. godine. Što se tiče bilateralnih odnosa BiH i Sjeverne Koreje predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović ih je tokom nedavnog primanja akreditiva sjevernokorejskog ambasadora Ri Pyonga Dua ocijenio kao "dobre i bez otvorenih pitanja" s čime se složio i Du.

Za razvoj odnosa zadužen bivši komunist i HDZ-ovac

U zajedničkom saopćenju je ocijenjeno da "dvije zemlje imaju prostora da grade bolje bilateralne odnose na mnogim poljima saradnje, osim povremenih posjeta ambasadora ove zemlje BiH". To bi, valjda, podrazumijevalo posjete na predsjednika u pratnji privrednih delegacija.

Što se tiče diplomatskih odnosa, niti BiH ima ambasadu u Pjongjangu, niti Sjeverna Koreja u Sarajevu. Državljanima Demokratske Narodne Republike Koreje, kako se ova zemlja zvanično zove, prilikom ulaska, izlaska ili prelaska preko teritorije BiH potrebna je viza koja se izdaje ambasadi BiH u Kini.

Ambasadorsko mjesto u Pekingu drži Anton Rill koji je u maju prošle godine imenovan upravo na prijedlog Dragana Čovića. Rill je inače rođen u Vinkovcima, srednju školu je završio u SAD-u, a Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, Ekonomski fakultet u Mostaru gdje se i upoznao sa Čovićem. Potom je, baš kao i Čović u mostarskom Sokolu, Rill kao provjereni komunistički kadar obavljao direktorske funkcije prvo u Zoil osiguranju, a potom u vojnoj industriji Zraku na poslovima sa Irakom, Egiptom, Kuvajtom…

S početkom rata je prešao u HDZ BiH gdje je bio potpredsjednik. Imenovan je prvo u vladu tzv. Herceg-Bosne, potom i u Vijeće ministara BiH gdje se u raznim ministarstvima bavio uglavnom finansijama, zatim je prešao na direktorsku poziciju u Lutriji BiH…

S druge strane, Sjeverna Koreja nerezidentno pokriva BiH iz glavnog grada Rumunije, Bukurešta, dok se državljanima BiH, a nije poznato da je bilo takvih, viza za putovanje izdaje u Sofiji, glavnom gradu Bugarske. Putovanje je, kao i svim stranim državljanima, dopušteno samo u grupama i to u pratnji njihovih službenih vodiča. 

Samo par dana nakon protokolarnog susreta predsjedavajućeg Čovića i ambasadora Dua Sjeverna Koreja je lansirala još jednu interkontinentalnu raketu i zaprijetila da bi na sljedeću mogla staviti i nuklearnu bojevu glavu i gađati SAD.

Vijeće sigurnosti UN-a je pooštrilo sankcije Pjongjangu, a onda je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a ne predsjedavajući Predsjedništva BiH Čović ili kolektivni šef države koji je zadužen za vođenje vanjske politike, pozdravilo te sankcije i pozvalo Sjevernu Koreju da konačno izvrši svoje međunarodne obaveze u pravcu obustavljanja sjevernokorejskog nuklearnog i balističkog programa.

I dok tako "nositelj evropskih vrijednosti" Čović smatra da "dvije zemlje imaju prostora da grade bolje bilateralne odnose na mnogim poljima saradnje, osim povremenih posjeta ambasadora ove zemlje BiH", ministar vanjskih poslova Igor Crnadak smatra da je Pjongjang sa svojim raketama i nuklearkama prijetnja cijelom svijetu.

Da pozavidimo Keniji

Istovremeno Mostarka Željana Zovko, zastupnica Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu, a nekadašnja savjetnica kako bivšeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande tako i samog Čovića koji ju je imenovao i za ambasadoricu u Italiji, prati održavanje izbornog procesa u Keniji. Kratki prikaz bilateralnih odnosa dvije zemlje glasi da je Kenija priznala BiH 26. septembra 1998. Nerezidentno je pokriva ambasador BiH u Egiptu Duško Zirojević, dok Kenija nema niti nerezidentnog ambasadora za BiH.

Budući da malo toga znamo o toj afričkoj državi, zastupnica Zovko nam je sve sažela preko Večernjeg lista koji je njezinog stranačkog šefa Čovića zajedno s hrvatskim premijerom i šefom HDZ-a Hrvatske Andrejem Plenković proglasio "nositeljem europskih vrijednosti".

Zovko je objasnila da je tamo bjesnio rat između dva najveća plemena i da ih ima još nekoliko, kao i da je i tamo intervenirala međunarodna zajednica, otprilike kao u BiH sredinom 1990-ih. Naglasila je da je donesen novi ustav te zemlje koji je "doveo do decentraliziranja te smanjio frustracije dva suprotstavljena plemena".

Što se tiče provođenja izbora, Zovko je za Večernji list BiH ocijenila da Keniji "mogu pozavidjeti i neke evropske zemlje", a onda je citirala navodnu izjavu jednog evropskog promatrača s balkanskim iskustvom koji joj je pripovijedao da su mu Kenijci rekli "Pa nismo valjda toliko loši!?" kad im je rekao da ga Kenija podsjeća na BiH. U intervjuu je eurozastupnica Zovko naglasila da je "važno da BiH sad promijeni Ustav i Izborni zakon".

- Primjer Kenije pokazuje da se nakon velikih sukoba… može postići kompromis gdje je nakon ustavnih promjena zemlja decentralizirana u kojoj guverneri u oblastima imaju veće ovlasti. Međunarodna zajednica prepoznaje da nije važno samo ko je predsjednik zemlje, nego i ko su regionalni predstavnici. To je dovelo do smanjenja napetosti jer je uspostavljena ravnoteža – glasi njezin poučak iz Kenije za Bosnu i Hercegovinu prema kojem bi, valjda, više vlasti trebalo dati premijerima kantona i koji bi trebali biti međunarodno važniji od članova Predsjedništva BiH.

Inače, posljednja vijest iz Kenije je da su snage sigurnosti ubile više od stotinu ljudi, uključujući i djecu, u gušenju nemira koji su izbili nakon izbora na kojem je ponovo izabran dosadašnji predsjednik Uhuru Kenyatta (55).

Usput je odbacila tvrdnje da je lobist bh. Hrvata i HDZ-a BiH, a "protivljenje bošnjačke vlasti izgradnji Pelješkog mosta", kako je navedeno, Zovko je ocijenila kao "klasično politikanstvo i predizbornu kampanju" te "traženje problema" uz "savjet" da je "bolje da se političari u BiH bave prevođenjem Upitnika" Evropske komisije.

Ostaje vidjeti kako će Čovićevi bliski saradnici Rill i Zovko dalje razvijati odnose sa Sjevernom Korejom te na ustavnim promjenama po uzoru na kenijske. Na njihovom stranačkom šefu ostaje težak teret "nositelja europskih vrijednosti".