Download-ujte našu aplikaciju

14:25 / 13.08.17

Problem s taksama otkrio razmjere krize u Hrvatskoj: Po novac za budžet u BiH i Srbiju

Autor: A. P.

Nakon što je drastično povećala naknade za kontrolu voća i povrća pri uvozu iz BiH, Srbije i ostalih trećih zemalja, Hrvatska je isto tako vratile te takse na staro i progutala gorku pilulu poraza. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković
Hrvatski premijer Andrej Plenković

Ipak, tamošnje vlasti su uspjele zadržati novu odredbu po kojoj je naknada, iako vraćena na stari iznos od 90 kuna odnosno 23 marke, sada računata po vrsti voća i povrća u kamionu, a ne po kamionu. U praksi to znači da će kamion koji prevozi četiri vrste voća plaćati četiri puta veću naknadu nego što bi ranije.

To je ipak sporedno pitanje kada se uzme u obzir sva nelogičnost i suludost poteza Hrvatske koji ju je zamalo uvukao u puni trgovinski rat sa zemljama u koje ostvaruje veliki izvoz. Primjera radi, Hrvatska je tokom 2016. iz Srbije i BiH uvezla 150 miliona eura vrijednosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Istovremeno, u te dvije zemlje je tokom iste godine izvezla 370 miliona eura vrijednosti iste robe.

FOTO: AGROBIZ.HR

Logično pitanje je zašto i u situaciji kada ostvaruje ogroman suficit u trgovini zaoštravati odnose zarad naplate većih taksi koje svakako nisu prethodno izdogovarane sa ključnim zemljama poput BiH i Srbije. Jedno od mogućih objašnjenja dao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Reakcije regije i kontra mjere Srbije

U razgovoru za Faktor on ističe da je Hrvatska prije svega vratila takse na staro zbog žustre i ujedinjene reakcije zemalja regije, a nisu ni očekivali da će Srbija tako brzo uvesti kontra mjere.

- Važno je znati da Hrvatska ima veliku rupu u budžetu zbog problema s punjenjem budžeta. Donijeli su nedavno i zakon o porezu na nekretnine koji je izazvao buru negodovanja. Ljudi su komentarisali taj potez na način da se više ne smatraju vlasnicima nekretnina s obzirom na to koliko poreza plaćaju, te da država može preuzeti njihove kuće i sama otplaćivati rate za kredit. Činjenica je da se Hrvatska suočava s velikim finansijskim obavezama i pokušava namaknuti novac iz svih mogućih izvora – stav je Pavlovića.

Dodaje i da ako je Hrvatska željela mijenjati visinu fitosanitarnih taksi za pregled voća i povrća uvezenog iz trećih zemalja, morala se prethodno konsultovati sa zemljama regije.

- Takve stvari se ne rade u jeku sezone i u momentima kada su temperature takve da poljoprivredna roba ne može da stoji. Uraditi tako brzopleto promjenu uslova pod kojima se posluje je nedopustivo posebno imajući u vidu karakter robe, i mehanizme poslovanja uhodavane godinama. Ovo je potpuni fijasko hrvatske vlade i to niko normalan ne bi uradio – poručuje Pavlović.

Ističe da u čitavoj priči dijelom ima i utjecaja Agrokora i Konzuma s ciljem da se smanji dotok robe i proda postojeća roba na policama.

- Ali ne bude svo povrće i voće u frižiderima i ne može da podnese cijenu prevoza u frižiderima ili hladnjačama. To je roba koja putuje na kratke distance i ako je zadržiš na granici ti si je uništio. Ono što se pokazalo nakon povlačenja Hrvatske i vraćanja taksi na staro jeste da se ne možete ponašati kao da ste u srednjem vijeku. Što se tiče reakcije institucija u BiH, jasno je da zbog komponente Hrvata u svemu tome ne mogu svi biti apriori za BiH, a da ne budu pomalo i za Hrvatsku. Ta nacionalna komponenta mora se uzeti u obzir – kazao je Pavlović.

Kontraproduktivan potez Hrvatske

Dodaje i da turizam u Hrvatskoj “više nije njihov, gomila robe koja se prodaje nije hrvatskog porijekla niti imaju mehanizme kako da stimuliraju potrošnju robe domaće proizvodnje“.

U konačnici, potez Hrvatske je kritiziran i u toj zemlji. Analitičari su isticali da Hrvatska iz zemalja regije uvozi sezonsku robu odnosno sirovinu, dok izvozi proizvode dodane vrijednosti sa daleko većom vrijednosti te da je stoga nepotrebno zaoštravanje odnosa zbog političkih poena.

U konačnici, nedavna dešavanja pokazuju da nijedna zemlja na Balkanu ne može jednostrano mijenjati uhodana pravila trgovine. U tom kontekstu nadati se da će i BiH shvatiti da ima itekako vrijedan “as u rukavu“ u pregovorima sa susjednim državama kao veliki potrošač njihovih proizvoda. Ako to ne budemo koristili za svoje interese, drugi će svakako znati iskoristiti svoje adute.