20:11 / 09.01.17

Prof. dr. Amra Macić-Džanković: Beta blokatori i lijekovi za migrenu mogu uzrokovati promrzline

Naučnici su napravili spisak bolesnika osjetljivih na vremenske (ne)prilike, među kojima su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici, hipertoničari, oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, prije svega, psihoze.

 

Vremenske promjene su fiziološki stres kojem se organizam pokušava prilagoditi, a tijelo zdrave i bolesne osobe različito reagira.
Istraživanje utjecaja vremena na pojavu moždanog i srčanog udara te plućne embolije, dovelo je ljekare do zaključka da najviše srčanih udara ima zimi i u danima sa niskim vazdušnim pritiskom.

Tajvanski naučnici objavili su kako je hladno vrijeme kod osoba s fibrilacijom atrija povezano s većim rizikom i za moždani udar. Fibrilacija atrija jedan je od najčešćih poremećaja srčanog ritma, a već je povezivana s većim rizikom za krvne ugruške i zatajenje srca.

U istraživanju su korišteni podaci o temperaturama zraka za šest tajvanskih regija tokom 11 godina, nakon čega su upoređeni sa učestalošću ishemijskih moždanih udara prouzrokovanih krvnim ugrušcima. U poređenju s ljetnim mjesecima, u proljeće je rizik za ishemijski moždani udar bio 10 posto, a zimi čak 20 posto veći.

Kako se onda zaštititi od srčanog i moždanog udara?

Tokom hladnog vremena, osim redovnog uzimanja propisane terapije, organizam ćete najbolje zaštititi adekvatnom prehranom. Birajte blagu i toplu hranu. Topla jela po kineskoj tradicionalnoj medicine su: feferoni, biber, cimet i pastrmka. U blaga spadaju: riža, kesten, hurma, badem, bijeli luk, đumbir, piletina, janjetina, mrkva i dimljeno pureće meso.
Valja povesti računa i o oblačenju. Nosite široku i slojevitu odjeću koja će omogućiti ventilaciju i izolaciju. Vuna je bolji izbor od pamuka jer ne gubi sposobnost da izolira tijelo i kad se pokvasi. Još bolja je mješavina različitih materijala. Stručnjaci savjetuju kako bi prvi sloj odjeće trebao biti od vune, svile ili polipropilena.

Kako se trebaju ponašati stariji

Radi sniženog bazalnog metabolizma te učestalije fizičke neaktivnosti i promjena u organima i organskim sistemima, stariji spadaju u rizičnu grupu koja je posebno osjetljiva na niske temperature.

Zato je dobro provoditi sljedećih nekoliko preporuka:

- Izbjegavajte izlaziti vani, naročito u ranojutarnjim i noćnim satima. Ovo najviše važi za starije bolesnike oboljele od kardiovaskularnih, cerbrovaskularnih i respiratornih bolesti.

- Kad izlazite vani glavu zaštitite kapom, ruke rukavicama, a usta prekrijte šalom. Zbog prevencije direktnog udisanja hladnog zraka, važno je nositi toplu, komotnu i ravnu obuću.

- Ako primijetite povećano znojenje odmah se presvucite, jer vlažna odjeća uzrokuje gubitak topline.

- Nemojte ignorirati drhtavicu, to je najbolji znak da se što prije vratite u toplu prostoriju.

- Izbjegavajte teži fizički rad na otvorenom i sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje te ubrzano disanje.

- Unosite dovoljno tekućine, posebno toplih napitaka, ali izbjegavajte kafu.

- Starije osobe sklone su oticanju nogu, pa zimi trebaju paziti na ponašanje i način življenja koji pogoršavaju stanje. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje (naročito prekriženih nogu), cipele s visokom ili preniskom potpeticom.

- U slučaju pojave simptoma poput trnjenja, te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljavanju izrazito crvenu kožu šaka i stopala, važno je odmah otići kod ljekara.

Šta je promrzlina, a šta hipotermija

Promrzline i hipotermija su dva različita pojma i oba su uzrokovana niskim temperaturama. Promrzlina nastaje kad su povrijeđeni pojedini dijelovi tijela usljed izražene hladnoće. Ona ugrožava samo neke dijelove tijela.
Hipotermija nastaje kad je ukupna tjelesna temperatura preniska i može biti opasna po život.
U oba slučaja važno je potražiti pomoć ljekara.

Spriječite smrzavanje

Osim utopljavanja i toplih napitaka, pomoći će i vježbanje. Vježbanje će pospješiti protok krvi u dijelove tijela koji su najčešće pogođeni (noge, ruke, stopala, prsti).
U vježbanju i kretanju ne treba pretjerivati jer je i iscrpljenost rizik. Zato ljekari ističu kako je važno da povećanje temperature tijela bude postepeno.

Šta povećava rizik od promrzlina

Sve što ograničava protok krvi kroz kožu, ruke, noge, nos i uši može povećati rizik za promrzline, a to onda uzrokuje bolesti srca, slabu cirkulaciju, dijabetes i dehidrataciju.

I neki lijekovi mogu povećati rizik od promrzlina, među kojima su beta blokatori za kontrolu simptoma srčane insuficijencije te lijekovi za štitnu žlijezdu i migrenu. Ovi medikamenti uzrokuju slabu cirkulaciju, pa su krajnji dijelovi tijela, poput ruku i nogu, često hladni.

Droga, alkohol i nikotin također mogu smanjiti protok krvi kroz kožu. Droga i alkohol mogu pomutiti rasuđivanje, što povećava rizik da osoba nije svjesna opasnosti ili neće na vrijeme reagirati kod hladnoće i promrzlina.

I minđuše te drugi metalni nakit, također povećavaju rizik. Zbog toga se, tokom izuzetno hladnog vremena ne preporučuje nositi nakit (pogotovo ako je većih dimenzija) jer može ubrzati hlađenje kože.