Download-ujte našu aplikaciju

11:42 / 19.04.17

Šta je slomilo Todorića: Gruba istina o padu Agrokora

Još nesagledive posljedice afere Agrokor na cijelu regiju i "blagonaklonost" čelnih ljudi hrvatske politike kod njegovog "širenja", potaklo je priče o izuzetnoj ličnoj odgovornosti vlasnika Agrokora Ivice Todorića, članova njegove porodice i Uprave Agrokora u padu koncerna.

Todorić: Istraga će pokazati moguća krivična djela
Todorić: Istraga će pokazati moguća krivična djela

Nisu zaobiđeni ni krupni propusti državnih institucija Republike Hrvatske, koje su trebale spriječiti nepravilnosti u poslovanju ovog vještačkog diva, a neizbježna istraga pokazat će svu raznovrsnost mogućih krivičnih djela koja su dovela do kolapsa likvidnosti najvećeg hrvatskog poslovnog sistema.

Analize temeljnih poslovnih pokazatelja govore da je uzrok dramatičnih problema vrlo prozaičan: u periodu vrlo niskog ili negativnog privrednog rasta Agrokor je plaćao ekstremno visoke kamate!

Sudar recesije i visoke cijene novca u slučaju Agrokor bio je toliko žestok da ga ne bi mogli izdržati ni najrobusniji svjetski sistemi, pogotovo ne oni koji prihod baziraju na maloprodaji.

Carstvo duga

Ako se pogleda razlika finansijskih prihoda i rashoda Agrokora u periodu od 2009. do 2016. godine, može se procijeniti da je “Todorićevo carstvo” platilo nevjerovatnih 4,5 milijardi maraka kamata! I dok je Agrokor uspijevao plaćati kamate na dug od 9 do 10 posto ili 0,8 do 2 milijarde godišnje, hrvatska, pa i regionalna ekonomija od koje je zavisilo njegovo poslovanje, kumulirala je cijelo vrijeme negativne stope privrednog rasta. Zapravo, čudno je koliko dugo je Todorićeva kompanija uspjela izdržati pritisak inozemne konkurencije.

Podsjetimo da je najžešća Konzumova konkurencija u posljednjem desetljeću uživala vrlo niske kamate, pa čak i vrlo izdašnu te izuzetno povoljnu finansijsku potporu EBRD-a i Svjetske banke, koji su u posljednjih desetak godina Schwarz grupi (Lidl, Kaufland) osigurali ekstremno povoljnih 900 miliona dolara za širenje u Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj…

Ideja tih međunarodnih institucija bila je otvoriti nova radna mjesta, stvoriti novo tržište za lokalne proizvođače te osigurati potrošačima kvalitetnu i cjenovno pristupačnu hranu.

Prvi cilj je ostvaren, o druga dva može se diskutirati, a četvrti nije naveden, ali se podrazumijeva - rušenje lokalne trgovinske konkurencije, što je, sudeći po Agrokoru, uspješno realizirano.

Izvlačenje novca

Iz Agrokorovih izvještaja također se može iščitati kako Todorićeva politika nije bila izvlačenje dobiti, nego naivno vjerovanje da će opći rast u jednom trenutku za sobom snažno povući niz njegovih poduzetničkih poduhvata. U osam spomenutih godina Todorić je i dalje tvrdoglavo i nerezonski išao u investiranje, a matica njegove tvrtke isplatila je u tom istom razdoblju (2009-2016) samo 150 miliona maraka dobiti. Ispada da su u odnosu na Todorića, kao većinskog vlasnika, puno bolje prošli njegovi mali dioničari, koji su kroz sveobuhvatnu dobit u istom periodu prihodovali više od 400 miliona konvertibilnih maraka.

Pomnijom analizom otkriva se da je svih tih godina Todorić zapravo bilježio gubitak, osim u 2015. godini, ali se u tom razdoblju za dobit može zahvaliti ponajprije revalorizaciji zemljišta.

Dakle, osam godina je Ivica Todorić praćen članovima porodice i Upravom u izrazito nepovoljnom poslovnom okruženju istrajavao na viziji svojeg biznisa iznad vode, što je uz opće uvjete poslovanja i kamate bilo nemoguće.

Pokazatelji govore da su značajni dijelovi Agrokorovog sistema poslovno vrlo žilavi, ali prije bilo kakvih zaključaka treba pričekati detaljne nalaze finansijske forenzike i procjene poslovnog stanja pojedinih Agrokorovih društava, jer većina je opterećena hipotekama. Koliki je Agrokorov gubitak, odnosno negativni kapital? O toj procjeni ovisi nužni scenarij "šišanja" postojećih potraživanja prema Agrokoru. Trenutna normalizacija operativnog poslovanja Agrokora, pogotovo stabilizacija Konzuma, obećava, ali se za pravu procjenu perspektive treba pričekati barem još tri mjeseca.

Klupko dobavljača

Naravno, trebat će raspetljati klupko složenih odnosa Agrokora sa svojim dobavljačima, a posebno kontroverzna pitanja, poput regresnih mjenica.

Ivica Todorić se, s jedne strane boreći se da plati nekontrolirano širenje i ekstremno visoke kamate, upustio u igru gušenja vlastitih dobavljača, postavljajući im sve nekonkurentnije uvjete. Svakodnevno se, diljem regije, dolazi do novih saznanja o arsenalu ucjena i svakojakim finansijskim aranžmanima. Mnoge je, istina, držao i na površini, osiguravajući im tržište. Većina tih dobavljača, bez obzira na pravu prirodu odnosa s Agrokorom, nema prostora za otpis svojih potraživanja te bi u sljedećim mjesecima ključno pitanje moglo biti - hoće li se na horizontu pojaviti značajan rizični kapital, koji će biti spreman za ulazak barem u dijelove “carstva”.

Pri tome je najveća nepoznanica u kakvom je zapravo stanju Konzum.

Izdvojeni poslovni pokazatelji Agrokora 2009-2016. otkrivaju grubu istinu: Podaci su izvađeni iz Agrokorovih izvještaja. Finansijski prihod u tablici za 2016. godinu jeste procjena na bazi prvih devet mjeseci, a sveobuhvatna dobit matice u 2016. godini rezultat je za prvih devet mjeseci 2016. godine