Možda vam se ponekad čini da jedete jednako ili manje od ljudi koje poznajete i nikako vam nije jasno zašto se mučite sa viškom kilograma, a oni ne.

Ako je tako, najizgledniji odgovor je da se radi o količini hrane, odnosno veličini porcije koju pojedete.

Određeni broj ljudi, posebno oni sa suvišnim kilogramima redovno potcjenjuju vlastiti unos hrane.

Nekritični unos hrane posljedica je brojnih promjena u prehrambenoj industriji u posljednjim desetljećima od kojih je najznačajniji kontinuirani rast porcija. Izloženost sve većim porcijama hrane dovela je do iskrivljenog poimanja količine hrane tzv. portion distortiona. Kao posljedica ljudi u zapadnom svijetu percipiraju velike porcije kao "normalne" te su i tu naviku uveli u svoje domove. Pritom nisu ni svjesni da unose prevelike količine hrane.

Poređenja radi, procjenjuje se da je pecivo prije 20 godina imalo promjer od otprilike osam cm i osiguravalo oko 140 kalorija dok današnje pecivo ima promjer od 15 cm i osigurava 350 kalorija.

Prosječna kalorijska vrijednost porcije tjestenine sa mesnim okruglicama se od 500 kcal prije 20 godina povećala na današnjih 1.020 kcal. Zanimljiva je informacija da su sve veće količine hrane postale i sastavni dio kuharica pa ne čudi da je uporedo s porastom porcija rastao i problem debljine u zapadnom svijetu jer kako ističu brojne studije veće porcije povećavaju i količinu unesene hrane.

Porcija nije isto što i serviranje. Većina ljudi ne razlikuje serviranje od porcije. Dok je porcija količina hrane koja se nađe na tanjiru, serviranje je jedinica mjere kojom stručnjaci preporučuju optimalni unos određene skupine namirnica, recimo žitarica ili mesa.

Kod ishrane, preporučuju stručnjaci, neka vam šaka bude mjerilo ili koliko hrane može stati na vaš dlan, toliko možete pojesti voća,mesa, tjestenine.

Servirajte obrok na malom tanjiru. Ne brinite o količini povrća na tanjiru, jedite ga što više.