Ultraprerađena hrana poput čipsa, mnogih vrsta žitarica i većine zapakovanih grickalica, možda ne utječe samo na naše tijelo već i na mozak.

Prema novim istraživanjima, ova vrsta hrane može djelovati poput ovisničkih supstanci, što je navelo neke naučnike da predlože novu dijagnozu u području mentalnog zdravlja pod nazivom "poremećaj uzrokovan konzumacijom ultraprerađene hrane".

Prehrana bogata ovakvom hranom povezana je s povećanim rizikom od problema s mentalnim zdravljem i spavanjem.

Iako su istraživanja još uvijek u ranoj fazi, postoje jasni znakovi da ultraprerađena hrana utječe na naše zdravlje na razne načine. Naprimjer, prehrana bogata ovom hranom već je povezana s pretilošću, dijabetesom tipa 2, rakom i kardiovaskularnim bolestima. Međutim, naučnici tek počinju razumijevati zašto se to događa, izvan osnovnih faktora poput unosa kalorija i sastava hranjivih tvari.

Nije sva ultraprerađena hrana jednaka. Neki naučnici ističu da određeni proizvodi mogu imati korisne učinke, zavisno od njihovog sastava.

Kako ultraprerađena hrana utječe na mozak?

Mnogi proizvodi iz ove kategorije brzo utječu na mozak kada ih konzumiramo, snažno djelujući na sistem nagrađivanja - dio mozga povezan s užitkom, motivacijom i učenjem.

- Ti učinci su slični onima koje uzrokuju nikotin, alkohol i druge ovisničke supstance - objašnjava Ashley Gearhardt, profesorica psihologije na Univerzitetu Michigan i koautorica mjera za procjenu ovisnosti o hrani.

Iako još uvijek ne postoji univerzalno prihvaćena definicija ultraprerađene hrane, radi se o prehrambenim proizvodima koji su prošli brojne industrijske procese i obično sadrže dodatke poput šećera, soli, masti, pojačivača okusa i konzervansa. Naprimjer, to su zapakirane grickalice, prerađeno meso te industrijski proizvedeni muffini i peciva.

Smanjenje unosa ultraprerađene hrane dobro je i za tijelo i za mozak.

Predstavnici prehrambene industrije brane ovakve proizvode ističući da oni nude praktičnost, sigurnost i pristupačnost.

- Proizvođači poznatih robnih marki predani su osiguravanju nutritivnih, pristupačnih i sigurnih namirnica - kaže predstavnik udruženja Consumer Brands Association.

Ako želite smanjiti unos ultraprerađene hrane:

Birajte cjelovite namirnice poput svježeg voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki, pripremajte obroke kod kuće kad god je moguće, koristeći osnovne sastojke, obratite pažnju na etikete na hrani - manje sastojaka obično znači da je hrana manje prerađena.

Iako istraživanja još nisu potpuna, naučni dokazi sugeriraju da je smanjenje unosa ultraprerađene hrane dobro i za tijelo i za mozak. Uz male promjene u prehrambenim navikama možete pozitivno utjecati na svoje cjelokupno zdravlje.