Kada su palačinke u pitanju, među mnogobrojnim vrstama danas se najčešće pominju kineske, američke, mesne, šarene, bečke, čokoladne, švicarske, zelene…

Gotovo da nema čovjeka na planeti koji ih ne voli. Neki ih vole slatke, neki slane, ali palačinke su definitivno postale svakodnevnica savremenog društva.

A da li znate da su prve palačinke (ako su se tada uopće mogle tako nazvati) jeli antički ljudi?

Naravno, to nisu bile palačinke kakve mi jedemo danas, već njihova preteča.

U zavisnosti od mješavine sastojaka i načina pripreme, završni "proizvod" je izgledao kao mješavina palačinki, omleta i pogačica.

Neke od ovih palačinki su bile slatke (voće, lješnici, med), druge su bile slane (sir, riba, meso). Recimo da su te palačinke bile najsličnije današnjim vaflima, kolačima, hljebu i krofnama.

Palačinke, kakve ih mi znamo danas, su "izmišljene" u srednjevjekovnoj Evropi.

Kroz historiju, sastojci za palačinke (najbolje brašno, kukuruz, krompir), pribor (antičko kamenje za pečenje, srednjvjekovna ognjišta, improvizovani tiganji koji su se koristili na logorskoj vatri, mikrotalasne pećnice) kao i "finalni proizvod" (tanke ili debele, slane ili slatke, prelivene puterom i sirupom ili rolovane i posute voćem) su se prilagođavali raznim nacionalnim kuhinjama i lokalnim običajima.

Ako je vjerovati legendi, savremene palačinke je smislio kuhar pape Gelazija I kad je 2. januara 492. godine u Vatikan došlo toliko hodočasnika da je ponestalo hrane, a našlo se samo jaja i brašna.

Novootkrivena poslastica vrlo brzo je osvojila Evropu. 

Francuzi često jedu palačinke i rado se takmiče ko će uspjeti da okrene isprženu palačinku tako da je baci u vazduh i naravno, opet uhvati u tavi.

Na Novu godinu, na primjer, običaj je da u ruci, kojom bacate uvis i okrećete palačinke, držite novčić, pa ako novčić ne ispadne, cijele godine ćete imati novca.

Uspješno bacanje palačinki vezuje se i uz proricanje. Legenda kaže da je Napoleon prije svake bitke sam pekao i okretao palačinke.

Ako bi mu koja ispala, osvajač je kretao u boj pun mračne strepnje. Kad je, pekao palačinke prije napada na Moskvu, uspješno je okrenuo četiri, ali mu je peta pala na pod. Poslije poraza je mračno rekao: "To je ona peta palačinka!".

Galete (Francuska), tanke krompir-palačinke (Njemačka), flis-papir tanke palačinke (Francuska), "drop scones" (Škotska), palačinke od kukuruznog brašna (kolonijalna Amerika), bogato nafilovane (Rusija), "dadar gutung" (Indonezija), "bao bing" (Kina), i na kraju "samo-dodaj-vodu" mješavine (kasni 20. vijek) – svi su oni pripadnici porodice palačinki.