U malom kliničkom ispitivanju personalizirane vakcine protiv raka bubrega, bolest se nije vratila ni jednom od devet pacijenata koji su ga primili, piše
sciencealert.com. Sudionici su praćeni u prosjeku tri godine i četiri mjeseca nakon operacije, a rezultati se smatraju ohrabrujućima, iako se zbog malog broja ispitanika ne može sa sigurnošću tvrditi da je vakcina spriječila povratak bolesti.
Potaknuti odbrambeni sistem
Naučnici su razvili eksperimentalnu vakcinu koja imunološki siste, uči prepoznavati ćelije raka.
Postupak uključuje analizu tumora svakog pacijenta, odabir jedinstvenih dijelova proteina, takozvanih neoantigena i njihovo korištenje za izradu vakcine.
Cilj je potaknuti tjelesni odbrambeni sistem da napadne rak koji je specifičan za tog pojedinca.
U istraživanju je učestvovalo devet osoba s karcinomom svijetlih ćelija bubrega, najčešćim oblikom te bolesti kod odraslih. Sedmero pacijenata bilo je u trećem, a dvoje u četvrtom stadiju bolesti.
Svima su tumori u potpunosti hirurški uklonjeni i u trenutku vakcinacije nisu imali vidljivih znakova bolesti, ali su bili pod visokim rizikom od njenog povratka.
Naučnici su se nadali da će vakcinom istrenirati imunološki sistem da uništi preostale ćelije raka koje su premalene za otkrivanje standardnim pretragama.
Kod svih devet pacijenata razvio se imunološki odgovor, a kod njih sedmero T-ćelije aktivirane vakcinom uspjele su prepoznati i vlastiti tumor pacijenta.
Istraživači upozoravaju da se rezultati moraju tumačiti s oprezom.
- S obzirom na ograničen broj pacijenata, moramo biti oprezni u daljim interpretacijama - poručili su David Braun sa Univerziteta Yale i Toni Choueiri s Instituta za rak Dana-Farber, koji su vodili istraživanje.
Budući da studija nije imala kontrolnu grupu, nije moguće utvrditi kod koliko bi se pacijenata bolest vratila da nisu primili vakcinu.
Također, ovo istraživanje ne može potvrditi je li dodavanje imunoterapijskog lijeka ipilimumaba, koji je primilo petero pacijenata, dodatno poboljšalo ishod.
Izrada vakcine za rak bubrega poseban je izazov jer ti tumori obično imaju manje mutacija od, primjera radi, melanoma, što znači i manji broj potencijalnih meta za vakcinu.
Unatoč tome, naučni tim uspio je proizvesti vakcinu za svakog sudionika.
- Cilj nam je bio izgraditi trajni imunitet na antigene specifične za tumor, što bi u konačnici dovelo do imunološkog odgovora protiv samog tumora - izjavili su Braun i Choueiri.
Stvarne tumorske ćelije
Praćenje je pokazalo da imunološki odgovor traje godinama. Ključan korak bio je potvrditi da T-ćelije aktivirane vakcinom mogu prepoznati stvarne tumorske ćelije, a ne samo njihove dijelove u laboratoriji.
U sedam od devet slučajeva uspjeli su potvrditi upravo to.
- Istražili smo jesu li T-ćelije koje je vakcina aktiviralo sposobne prepoznati pacijentov vlastiti tumor - navode istraživači i objašnjavaju da je to bio veliki tehnički izazov jer su za svakog pacijenta morali sačuvati vitalne tumorske ćelije.
Studija prve faze prvenstveno je bila usmjerena na sigurnost i podnošljivost. Najčešće nuspojave bile su blage, poput reakcija na mjestu uboda i privremenih simptoma sličnih gripi.
Niko od sudionika nije imao teške nuspojave.
Iako nalazi pokazuju da je za ovaj tip raka moguće izraditi vakcine koje stvaraju trajan imunološki odgovor, ostaje nejasno poboljšavaju li ona zaista ishod liječenja.
- Moramo ispitati personalizirane vakcine na puno većem broju pacijenata i uvjeriti se da ona zaista poboljšavaju rezultate u poređenju sa trenutnim standardnim liječenjem - zaključili su Braun i Choueiri.
U toku je veće istraživanje, INTerpath-004 koje testira drugu personaliziranu vakcinu temeljenu na mRNK tehnologiji u kombinaciji sa imunoterapijom.
Studija je objavljena u časopisu
Nature.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna