Kada temperatura prijeđe 35 stepeni Celzijusa, a zrak u stanu počne ličiti na saunu, mnogi pomisle samo na jedno - klimu.

Hladan zrak iz uređaja djeluje kao jedino pravo rješenje, ali za veliki broj ljudi kupovina klima-uređaja nije mala stavka.

Cijene klima-uređaja posljednjih godina značajno opterećuju kućni budžet.

Zato se svake godine, kada stignu ljetne vrućine, postavlja isto pitanje - kako rashladiti stan bez klima-uređaja?

Rješenja nisu čarobni trikovi koji će napraviti minus u sobi, ali mogu pomoći da se temperatura spusti i da se lakše prespavaju vrele noći.

Najgore su one noći kada se okrećete u krevetu, jastuk je topao, a san nikako da dođe. Jedan jednostavan trik koji mnogima pomaže jeste da tijelo rashlade neposredno prije spavanja.

Kratko tuširanje pred odlazak u krevet može sniziti tjelesnu temperaturu i učiniti da se osjećate prijatnije.

Neki stručnjaci preporučuju da se pred kraj tuširanja temperatura vode postepeno spusti, koliko vam prija.

Pomoći može i trik sa mokrom majicom - pokvasite pamučnu majicu hladnom vodom, dobro je ocijedite i obucite pred spavanje.

Materijal će tokom sušenja hladiti tijelo i može olakšati uspavljivanje tokom tropskih noći.

Još jedan mali potez koji ne košta ništa jeste da posteljinu blago naprskate hladnom vodom iz bočice sa raspršivačem.

Važno je da ne bude potpuno mokra, već samo osvježena.

Ventilator sam po sebi ne hladi zrak, već ga pokreće i pomaže da se znoj sa kože brže isparava. Kada mu dodate led, efekat može biti prijatniji.

Stavite posudu sa ledom ili zaleđenim flašama vode ispred ventilatora. Zrak koji prolazi preko hladne površine bit će prijatniji, posebno u manjim prostorijama.

Ovo nije zamjena za pravi klima-uređaj, ali za mnoge može biti dovoljno da se lakše izdrži najtopliji dio dana.

Velika greška tokom vrelih dana jeste da se stan rashlađuje tek kada temperatura već dostigne maksimum. Mnogo bolje rezultate daje sprečavanje zagrijavanja.

Spustite roletne ili navucite zavjese tokom najtoplijeg dijela dana, posebno na prozorima kroz koje direktno ulazi sunce. Prozore je najbolje otvarati kada spoljašnji zrak postane prijatniji, najčešće rano ujutru ili kasnije uvečer.

Planiranje je važno i kada je kuhanje u pitanju. Rerna dodatno zagrijava prostor, pa je bolje spremiti obroke ranije tokom dana ili birati jela koja ne zahtijevaju dugo kuhanje.

Kada vam je prevruće, nije potrebno odmah rashladiti cijeli prostor. Nekada je dovoljno spustiti temperaturu tijela.

Hladna krpa ili obloga na zglobovima, vratu, grudima ili sljepoočnicama može donijeti brzo olakšanje.

Ovi dijelovi tijela imaju krvne sudove blizu površine kože, pa osjećaj hlađenja može biti izraženiji.

Posebno obratite pažnju na unos tečnosti. Tokom toplotnog talasa tijelo gubi više vode nego inače, pa je važno redovno piti vodu.

Dobrodošlo je i voće i povrće sa visokim sadržajem vode - lubenica, krastavac, grožđe i celer mogu biti osvježavajući izbori.

Materijal koji nosite može utjecati na to kako podnosite vrućinu. Uska odjeća od sintetike često zadržava toplotu, dok prirodni materijali poput pamuka i lana omogućavaju koži da lakše diše.

Svjetlije boje su bolji izbor za vrele dane, pošto tamne površine upijaju više sunčeve energije. Široka pamučna majica i lagane pantalone često će biti mnogo prijatnije od uske garderobe.

Ljubitelji treninga tokom ljeta često prave grešku kada vježbaju u najtoplijem dijelu dana. Tijelo tada troši dodatnu energiju kako bi se rashladilo, pa je rizik od pregrijevanja veći.

Rano jutro je mnogo bolji izbor za fizičku aktivnost. Zrak je tada svježiji, a organizam lakše podnosi napor.

Mnogi ne razmišljaju o tome, ali elektronski uređaji stvaraju dodatnu toplotu. Računar, televizor, punjači i rasvjeta koja nepotrebno radi mogu doprinijeti da prostorija bude toplija.

Isključite ono što ne koristite i pokušajte da smanjite broj izvora toplote u stanu.