Uslijed toplinskog vala koji je zahvatio Evropu i BiH, s temperaturama koje dosežu i do 40 stepeni Celzijusa, medicinski stručnjak uputio je ozbiljno upozorenje osobama koje uzimaju niz uobičajenih lijekova. 

Dr. Ranj Singh objasnio je kako ekstremne vrućine mijenjaju način na koji tijelo reaguje na terapiju, što može dovesti do povećanog rizika od dehidracije, toplotne iscrpljenosti, ali i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, prenosi BBC Morning live. 

Doktor Singh je pojasnio složene mehanizme kojima se naše tijelo bori protiv pregrijavanja. Naše tijelo, naime, najbolje funkcionira na temperaturi od 37 stepeni Celzijusa. Kada se vanjska temperatura digne, aktiviraju se odbrambeni mehanizmi.

- Kada nam postane vruće, krv se usmjerava prema periferiji, odnosno prema našoj koži. Cilj je zračiti toplinu i potaknuti znojenje. Ta kombinacija snižava našu tjelesnu temperaturu -  objasnio je dr. Singh.

Međutim, ovaj proces ima i nuspojave. Budući da se veća količina krvi preusmjerava prema koži, smanjuje se volumen krvi koji cirkulira prema unutrašnjim organima.

- Šta to znači? Manje krvi dolazi do bubrega, pa manje mokrite. Manje krvi dolazi do mozga, zbog čega se možete osjećati pomalo ošamućeno i dekoncentrisano -  dodao je.

Smanjeni protok krvi u želucu također može dovesti do gubitka apetita. U kombinaciji s pojačanim znojenjem, sve to drastično povećava rizik od dehidracije, zbog čega je ključno unositi dovoljno tekućine.  

Iako vrućina utječe na sve, osobe koje uzimaju određene lijekove izložene su znatno većem riziku. Dr. Singh naglasio je da se to posebno odnosi na lijekove za krvni pritisak, dijabetes, ADHD, kao i na neke antibiotike i antipsihotike.

- Želim posebno istaknuti one koji uzimaju diuretike, poznate i kao "tablete za vodu", te lijekove za krvni priitisak. Kod vas je rizik od dehidracije znatno veći - upozorio je ljekar.  Diuretici potiču izlučivanje tekućine i soli iz organizma, što u kombinaciji s pojačanim znojenjem može brzo dovesti do opasnog manjka tečnosti i neravnoteže elektrolita. Neki lijekovi, poput ACE inhibitora, mogu čak prikriti osjećaj žeđi, što dodatno povećava rizik.  

Pacijenti s dijabetesom koji koriste inzulin moraju biti posebno pažljivi.

- Zbog širenja krvnih žila pri visokim temperaturama, inzulin se može apsorbirati brže nego inače. To povećava rizik od hipoglikemije, odnosno naglog pada razine šećera u krvi - objasnio je dr. Singh.

Simptomi hipoglikemije, poput znojenja i vrtoglavice, mogu se lako zamijeniti sa simptomima iscrpljenosti zbog vrućine, što zahtijeva dodatan oprez.

S druge strane, lijekovi koji se koriste u terapiji ADHD-a i neki antipsihotici mogu ometati sposobnost tijela da regulira vlastitu temperaturu, čineći osobu podložnijom pregrijavanju.

S obzirom na to da je upotreba lijekova za ADHD u Evropi u značajnom porastu, posebno među odraslima, ovo upozorenje relevantno je za sve veći broj ljudi.

Dr. Singh je također spomenuo da određeni antibiotici, poput doksiciklina, mogu učiniti kožu fotosenzitivnom, odnosno osjetljivijom na sunčevu svjetlost.

Zbog toga se povećava rizik od opeklina, pa je nužna dodatna zaštita prilikom izlaganja suncu. Hormonski flasteri također mogu biti osjetljivi na temperaturu.

Osim što utječu na tijelo, visoke temperature mogu umanjiti ili čak uništiti djelotvornost samih lijekova.

Većina lijekova trebala bi se čuvati na sobnoj temperaturi, do 25 stepeni, u hladnom i suhom prostoru.