Špinat je već godinama među najpopularnijim povrćem na našim tržnicama.

Brzo se priprema, nutritivno je bogat i lako se uklapa u gotovo svako jelo, od supa do tjestenine.

No upravo taj njegov besprijekorni zeleni, glatki izgled često skriva priču koju kupci ne vide na prvi pogled.

Iako se špinat smatra jednim od najzdravijih izbora na tanjiru, analize pokazuju da je istodobno i među povrćem koje najlakše zadržava ostatke pesticida.

Razlog leži u njegovoj građi. Tanki, porozni listovi špinata upijaju sve što se nanese tokom uzgoja, pa hemikalije koje se koriste za zaštitu biljaka lako prodiru u tkivo lista.

Čak i nakon temeljitog pranja ili kratkog kuhanja dio tih tvari ostaje prisutan.

Zbog toga se u špinatu nerijetko pronalazi više različitih pesticida istodobno, što kod osjetljivijih grupa - djece, trudnica i starijih osoba - može predstavljati dodatan razlog za oprez.

Ne radi se o dramatičnoj opasnosti, ali dugotrajna izloženost malim količinama hemikalija nije nešto što treba zanemariti.

Kupci zato sve češće postavljaju pitanja na tržnicama, a to je i najbolji pristup.

Prodavača vrijedi pitati koristi li pesticide i kada je povrće posljednji put prskano.

Zanimljivo je da špinat koji izgleda "manje besprekorno", s pokojom rupicom, mrljom ili oštećenjem, često znači da je biljka rasla uz manje hemijskih tretmana.

Glatki, sjajni listovi mogu biti vizualno privlačni, ali nisu uvijek najzdraviji izbor.

Dodatnu sigurnost može pružiti jednostavan trik kod kuće: potapanje špinata u otopinu sode bikarbone na petnaestak minuta, nakon čega slijedi dobro ispiranje hladnom vodom.

Takav postupak može smanjiti količinu površinskih ostataka pesticida.

Ipak, treba imati na umu da dio tvari ostaje unutar lista i ne može se u potpunosti ukloniti.

Zato je najbolji pristup umjerenost - špinat jesti jednom do dva puta sedmično i kombinirati ga s povrćem koje prirodno sadrži manje pesticida, poput kupusa, brokule ili karfiola.