Ženski wool blend džemper - 66 posto najlon, 30 posto merino vuna i četiri posto elastin.
Muški džemper, ista cijena, a sastav - 100 posto merino vuna.
Dok sve više razgovaramo o kvaliteti odjeće koju kupujemo, modni stručnjaci primijetili su neobičan trend - muški odjevni komadi često su izrađeni od kvalitetnijih materijala nego ženski, iako uglavnom koštaju isto, a ponekad čak i manje.
Na društvenim mrežama tema se popularizirala kad je kreatorica sadržaja Rachael Brownfield na TikToku objavila video u kojem analizira jesenju kolekciju brenda Abercrombie & Fitch.
Uporedila je ženski i muški pulover i ukazala na jasnu razliku u sastavu - muška verzija napravljena je u potpunosti od merino vune, dok ženska ima ranije navedenu mješavinu sintetičkih i prirodnih materijala.
Ali to nije jedini prmjer. I kozmetički i higijenski proizvodi za muškarce i žene razlikuju se u cijeni na način da su oni namijenjeni ženama daleko skuplji.
Sličan scenarij viđamo i u modnoj industriji - za ženske komade plaćamo jednako ili više, a dobijamo nekvalitetnije materijale, kraći rok trajanja, a često i doslovno manje tkanine.
Postavlja se pitanje zašto dva slična komada odjeće, iz iste trgovine i istog cjenovnog razreda, imaju toliko različit sastav?
Jedno od mogućih objašnjenja krije se u načinu na koji modna industrija pristupa muškim i ženskim kolekcijama.
Dok se muška moda tradicionalno više oslanja na klasične, bezvremenske komade, ženske kolekcije češće prate trendove koji se mijenjaju iz sezone u sezonu.
Znači li to da se od žena očekuje da odjeću kupuju češće, nose kraće i pritom manje pažnje posvećuju njenoj kvaliteti?
Ali razlike između muške i ženske odjeće ne zaustavljaju se na sastavu. Dovoljno je prisjetiti se vječne rasprave o džepovima - muške hlače imaju funkcionalne, duboke džepove, ženske verzije dolaze s minijaturnim ili lažnim džepovima.
Slične razlike mogu se primijetiti i kod debljine tkanine, podstave ili završne obrade pojedinih komada.
Sve to otvara šire pitanje o tome koliko se pri dizajniranju ženske odjeće zapravo razmišlja o praktičnosti i dugotrajnosti, a koliko o vizuelnom dojmu.
Šta je rješenje - kupovati na muškom odjelu ili bojkotirati brendove koji učestvuju u ovoj praksi?
Iako se na društvenim mrežama sve češće pojavljuju savjeti da kvalitetnije basic komade potražimo među muškom odjećom, teško je takav pristup smatrati dugoročnim rješenjem.
Istovremeno, bojkotiranje svih high-street brendova u vremenu kada su oni jedina povoljna opcija (uz pokoju second-hand trgovinu), također nije idealna opcija.
Možda je zato najjednostavnije rješenje kupovati manje, ali promišljenije, pažljivije čitati etikete i prije svake kupovine zapitati se koliko nam je određeni komad zaista potreban i koliko ćemo ga dugo nositi.
Ipak, odgovornost za kvalitet odjeće nije na potrošačima. U konačnici, pitanje je zašto bismo uopće morale birati između dizajna koji nam se sviđa i materijala koji opravdava cijenu.
Ako nas modni brendovi sve više potiču na promišljenu kupovinu, ulaganje u capsule garderobu i komade koji će trajati godinama, možda je vrijeme da i sami počnu primjenjivati iste standarde na svoje kolekcije, piše ljepotaizdravlje.hr.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna