Visoke temperature koje su pogodile ne samo našu zemlju, nego i cijelu Evropu, mogu donijeti i ozbiljne zdravstvene teggobe.

Najčešći zdravstveni problemi koji se mogu pojaviti zbog visokih temperatura i prekomjernog izlaganja suncu su sunčanica i toplotni udar.

Sunčanica i toplotni udar su opasna stanja pregrijavanja organizma (hipertermija).

Kako nastaju? Šta je opasnije? Kako ih razlikovati? Šta uraditi ako nas ipak pogode?

O tome smo razgovarali sa specijalistom urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo dr. Mirsadom Hošićem.

Prema riječima doktora Hošića, sunčanica je blaži oblaz zdrevstevih tegoba izazvanih vrućinom, nego što je to toplotni udar koji je puno opasniji.

- Sunčanica nastaje pri dugotrajnom izlaganju suncu. Ako dugo vremena provedemo na direktnom suncu, sunce nam udara direktno u glavu i potiljak što izaziva brojne zdravstvene tegobe. Problem je izoženost nepokrivene glave jakom suncu što djeluje na mozak i krvne žile. Simptomi su, prije svega, jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, crvenilo lica, malaksalost, znojenje, povišena temperatura, Dolazi do grčeva zbog gubitna soli, odnosno elektrolita - kaže za Faktor doktor Hošić.

Naš sagovornik dodaje da je jako bitno pravovremeno djelovati u tim situacijama.

- Potrebno je osobu odmah skloniti sa sunca. Bolesnika treba smjestiti u ugodno rashlađenu prostoriju ili hlad, zavisno gdje boravi. Najbolje je odmah ga ovesti kući u rashlađenu i zamračenu prostoriju. Treba osloboditi suvišnu odjeću. Bitno je osobu koja ima sunčanicu tuširati mlakom vodom ili umotati u mokre peškire. Potrebno je staviti hladan oblog na čelo i potiljak i smjestiti osobu u poluležeći položaj. Osobi treba dati da pije vodu i izotonične napitke.

U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je neophodno potražiti i liječničku pomoć- kaže dr. Hošić. 

Toplotni udar je najteži oblik poremećaja organizma izazvan vrućinom. Nastaje kada se organizam pregrije zbog visokih temperatura i više ne može da se hladi. 

Dakle, karakterizira se potpunim slomom funkcije termoragulacijskog centra, sistemskim upalnim odgovorom koji dovodi do višestrukog zatajenja organa, a u određenim slučajevima javlja se smrt. Može nastati i bez direktnog izlaganja suncu, naprimjer u pregrijanom stanu ili automobilu.

- Pacijenti s toplotnim udarom imaju mnogo teže simptome nego kod sunčanice. Prisutna je uporna glavobolja, zbunjenost, mučnina, povraćanje, ubrzan puls, ubrzano plitko disanje, gubitak svijesti i pojava grčeva, konvulzija, pa čak dolazi i do epileptičkog napada. Koža postaje suha, crvena i vruća. Tjelesna temperatura može ići i preko 40 stepeni - kaže dr. Hošić. 

U tim trenucima bitno je da osoba koja pruža pomoć bude smirena i pribrana.

- Hitno pozovite Hitnu medicinsku pomoć. Premjestite osobu u hladnu prostoriju, skinite višak odjeće i rashladite tijelo hladnom vodom, ledom pod pazuhom ili mokrim peškirima. Nikada ne dajte osobi lijekove za snižavanje temperature i pripazite da ne udahne tekućinu ako je u polusvjesnom stanju - ističe dr. Hošić. 

On također apeluje na sve građane, posebno hronične srčane i plućne bolesnike, djecu, tudnice i starije osobe da ne izlaze vani po najvećoj vrućini.

- Ako se nešto mora obaviti, a razumijem da mora, neka to bude u ranim jutarnjim stima. Također apelujem na poslodavce da poštede radnike i prilagode im ili skrate radno vrijeme, pogotovo one koji rade na otvorenom, kao što što su građevinski radnici. Inače ćemo imati velike posljedice ovih vrućina - zaključuje za Faktor specijalista urgentne medicine dr. Mirsad Hošić.