Bliže se praznici, a brojne žene u našoj zemlji već sada razmišljaju šta će obući u najluđoj noći - za Novu godinu ili za božiće koje dolaze. 

Da li su za svečana izdanja spremne izdvojiti veće sume novca ili je to ipak nešto skromnije, šta najviše traže - haljine, svečana odijela, suknje i bluze..., pitali smo naše poznate modne dizajnere Eminu Husedžinović, Belmu Tvico Stambol i Adnana Hajrulahovića Haada.

- Ako govorimo o mlađim generacijama, mislim da se oni odlučuju za haljine komercijalnog tipa. Izdvojit će do 100 KM za tu neku haljinicu koju će možda obući jednom ili dva puta. Obično je to u crvenoj, crnoj sa šljokicama, srebrenoj ili zlatnoj boji. To su četiri boje koje dominiraju. 

U ovo vrijeme manje dolaze kreatorima, uglavnom našu pomoć traže kada je promocija, vjenčanje, matura. Kada su u pitanju događaji koji se faktički dešavaju jednom u životu - kaže Husedžinović koja je novu kolekciju "Secesija IX"  predstavila 22. novembra.

Belma Tvico Stambol novu kolekciju predstavila je 21. novembra i kaže da su neke dame već naručile komade za sebe.

- Generalno posljednjih godina dame se odlučuju za stvari koje mogu da iskoriste više puta. To su neka svečanija odijela ili neke kombinacije koje mogu i odvojeno da nose - haljina i suknja. I u novoj kolekciji imam takve komade koji mogu da se nose odvojeno, a zajedno izgledaju kao haljina. Htjela sam da izgleda ekskluzivno, skupo i lijepo. Ima puno žena koje se odluče i za svečanu haljinu, ali iz mog iskustva posljednjih nekoliko godina nije se kalkulisalo koliko će se potrošiti.

Imamo već narudžbe, neke klijentice su vidjele kolekciju u procesu izrade i naručile su komade za sebe. Neke putuju vani pa biraju veselije dezene, da to nije samo crno-bijelo. Ovi koji ostaju ovdje, puno poslovnih dama imaju jako puno prijema, pa se odlučuju za kombinacije koje onda sačuvaju za Novu godinu. Čini mi se da Nova godina nije toliko prioritet, koliko su ti neki prijemi pred Novu godinu - mišljenja je Tvico Stambol. 

Poznatog modnog dizajnera Adnana Hajrulahovića Haada pitali smo koliko ranije, u njegovom iskustvu, klijenti, odnosno klijentice se javljaju i dogovaraju svečana izdanja, odnosno da li radije uzimaju ono što je već u ponudi ili traže da nešto posebno za njih izdvoji. 

- Dinamiku života često nije lako svesti u kalup pravila i našeg ritma poslovanja. Ljudi se javljaju i dolaze onda kada je njima nesto bitno i aktuelno. Često zakasne. Poželjno je da se jave dva mjeseca ranije ako planiramo dizajnirati i izraditi nešto za njih. A u praksi javljaju se i dan prije i budem tužan što ne mogu udovoljiti svima jer nisu bez razloga odlučili obući Haad odjevni predmet.

Vjerujem u energiju i identifikaciju sa svim što koristimo. Ono što hranimo raste pa tako i dizajn, brend i dizajner. Moja veličina i moja snaga su moji klijenti, a oni su slijedili moju energiju i prepoznali se u njoj. A klijenti, jasno je, uvijek žele nešto baš za sebe, nešto u što su uložili dio svoje energije i žele komunicirati i družiti se sa mnom. Gotove stvari budu referenca i smjer, ali svi žele biti zvijezde i imati taj tretman. A moj moto je da ne odijevam zvijezde nego ih stvaram - odgovorio je Haad. 

No pretpostavka bh. javnosti jeste da uglavnom poznate ličnosti, odnosno da već formirane zvijezde izdvajaju novac za dizajnerske komade.  

- Bh. javnost živi u zabludi onda. Rijetke su javne ličnosti koje žele potrošiti novac na dizajnerske komade. Obično žele nositi pa vratiti, promovirati. Ja rijetko imam takve odnose. Ne volim takve vidove saradnje. Ako vidite neku osobu u javnosti da nosi Haad, ta je uredno platila svoju odoru.

Od crvenog tepiha do svega drugog sve je to PR i posuđena odjeća. Meni se to ne dopada jer vjerujem da energija ostaje na odjeći i ko želi poslije na sebe staviti tuđe energije. A sa druge strane, kako poslije prodati klijentu nešto što je neko već nosio. Savremeni marketing je u isto vrijeme dobro oružje, ali je obezvrijedio sve postulate struke. Nekada, a i danas stvarni dizajneri prave revije i otvaraju dućane da promoviraju kolekcije, to je jedini pravi put, sve ostalo je dunđeraj - iskreno govori Haad. 

A koliko su njegovi klijenti spremni novca potrošiti za svečana izdanja?

- Ne postoji univerazlna cijena ni ponuda. Svečana haljina može koštati i sto maraka, ali i par hiljada, zavisi od tkanine i tehnologije izrade. Trudim se zadovoljiti potrebe mojih klijenata i  moji klijenti dolaze iz svih sfera društva i ne dijelim ih po novcu koji imaju ili nemaju.

Davno, prije više od dvije decenije, hvalio sam se mojoj tetki kako radim skupe haljine, a ona mi majčinski kaže kako bi trebao raditi nešto od 20 KM što si svi koji te cijene mogu priuštiti. Nisam razumio tada, poslije sam shvatio i sam. Cijena nema veze sa kvalitetom. A bolje urediti 10 haljina po 200 nego jednu od 2.000 maraka. Deset puta će neko nositi, promovirati, a mi ćemo biti zauzeti i stvarati - odgovara Haad.

Neki bi rekli da je luksuz uložiti u odjeću koju ćemo obući jednom, eventualno nekoliko puta. No mora li to tako biti i koliko je tu važan osjećaj da smo nešto uradili za sebe, da smo počastili sebe, da smo mislili prvo na sebe? No zašto je onda praksa da se kupuje u posljednji čas?

- Vidite, lično razumijem osobe koji kupuju u posljednji čas. I sam sam takav. Ne mogu si montirati raspoloženje. Kako da znam da ću se za praznik osjećati ok za nešto. Vrijeme nas oblikuje i za 15 dana se okolnosti izmijene. Naravno, neke stvari i planiramo. U posljednji čas kupiš gotovu stvar i uživaš, eventualno se uredi neka korekcija.

A luksuz jeste uložiti u odoru bogatstvo i nositi samo jednom. Protivnik sam toga. Ja svoju odjeću odmah gledam kako transformisati i nositi još koji put. Kada klijenti kažu da im to nije bitno, u šali kažem da meni jeste jer želim da me promoviraju još par puta. Ali riječ je o zahvalnosti prema materiji, ali i o održivosti mode. Ekološki aspekt mode je meni bitan. Tekstilna industrija je najveći zagađivač zvanično. Odgovornost je i na nama koji proizvodimo, ali i na onima koji kupuju. Ono što kupujemo raste. Održivost u modi je misija svih nas danas, ali njom upravljaju kupci - tvrdi Haad. 

A da li se bh. dizajneri bave održivom modom?

- Da bi moda bila održiva, prvo mora biti legalna. Ne kontam održivost mode i modnih dizajnera koji svoje poslovanje vode na crno i još to nešto zovu brend. Hajmo redom, pravni status, fiskalni račun, brend, održivost pa onda mediji i promocija. Sve drugo i drugačije je šuplja... - zaključio je Haad.