Bez obzira na to jeste li na moru, u gradu ili možda negdje u planinama, sunčevi zraci prate nas gdje god krenuli. Dok uživamo u toplim danima i stvaramo nove ljetne uspomene, naša koža bilježi svaki trenutak proveden na suncu. I ne, nemojmo se zavaravati da se to događa samo ljeti.

Prijevremeno starenje kože, nastanak bora, pigmentacija, ali i povećan rizik od razvoja raka kože samo su neki od razloga zbog kojih zaštita od sunca ne bi trebala biti rezervisana isključivo za ljetne mjesece.

- Nije toliko poznata informacija da većina bora (neki kažu čak 80 posto) nastaje zbog djelovanja sunca. Zrake koje su zaslužne za nastanak znakova starenja su UVA zrake, a prisutne su tokom cijele godine u jednakom intenzitetu. Čak i ako mislite da se ova informacija ne odnosi na vas jer se zimi ne sunčate, razmislite još jednom. I dalje se vozite automobilom, šetate ili sjedite pored prozora u uredu. Koža je izložena, a da to ne primijetite, a šteta se nakuplja tiho, godinama - naglašava Magdalena Ivić, dr. med., koja je na magistarskom studiju kozmetičkih nauka u Italiji, prenosi Živim.hr.  

Jedna od najčešćih grešaka, ističe dr. Ivić, jeste način na koji nanosimo zaštitni faktor. Nije dovoljno samo imati ga u torbi ili kupatilu.

Važno je kada ga nanosimo i koliko često obnavljamo zaštitu.

- Idealno bi bilo nanijeti SPF 15 do 20 minuta prije izlaganja suncu. Kremi je potrebno određeno vrijeme da se upije u kožu i stvori zaštitni film. Ako idete na plažu, SPF radije nanesite kod kuće nego na plaži. Tako će se krema uspjeti upiti do kraja i nećete je skinuti prilikom prvog ulaska u more - objašnjava dr. Ivić.

No ni tada posao nije završen. Zaštitni faktor potrebno je obnavljati tokom dana.

- Poželjno je SPF obnoviti svaka dva sata, a ako plivate, znojite se ili brišete ručnikom, odmah nakon toga. Nijedan SPF, nažalost, ne traje cijeli dan. Ja ga zamišljam kao punjivu bateriju, a ne kao jednokratnu injekciju zaštite - kaže dr. Ivić.

Drugim riječima, nema mnogo koristi od jutarnjeg nanošenja kreme ako nakon nekoliko sati provedenih na suncu očekujemo da će zaštita ostati jednako učinkovita.  

Nisu svi jednako izloženi riziku od raka kože. Veću pažnju trebale bi imati osobe svijetle puti i očiju, osobe s velikim brojem madeža, oni koji u porodici imaju historiju raka kože, ali i oni koji su u djetinjstvu imali opekotine od sunca.

- Koža pamti povrede desetljećima - upozorava dr. Ivić.

Zato bismo povremeno trebali stati pred ogledalo i pogledati vlastitu kožu. Novi mladež, promjena postojećeg mladeža, kao i promjena njegove boje, oblika ili veličine, nešto su što ne treba ignorisati.

Osobama koje pripadaju rizičnim grupama dr. Ivić preporučuje dermatološki pregled jednom godišnje. Za one bez posebnih faktora rizika razuman je ritam pregleda svake dvije do tri godine, uz redovno samopregledavanje kože kod kuće.

Sa suncem ne trebamo ratovati, nego naučiti živjeti s njim. Možemo uživati u moru, šetnjama, planinama i dugim ljetnim danima. Samo ne zaboravimo pritom i na naš najveći organ- kožu.