Više od dvije hiljade bh. građana glasalo je za imenovanje egzoplanete i zvijezde oko koje se ona okreće, a ovaj globani konkurs za predlaganje njihovog imena organiziran je u okviru proslave stogodišnjice Međunarodne astronomske unije.

Konkurs u Bosni i Hercegovini sproveli su aktivisti Astronomskog društva Orion iz Sarajeva i Astronomskog društva Polaris iz Tuzle, a prema riječima Adele Subašić-Kopić, predsjednice Nacionalnog komiteta ispred BiH, pristiglo je 256 prijedloga za imena egzoplanete i zvijezde.

Međunarodna astronomska unija je izdala stroga pravila koja se odnose na imenovanje zvijezde i njene planete. Predložena imena trebala su biti imena stvari, ljudi ili mjesta koja imaju dugogodišnju kulturnu, historijsku ili geografsku važnost, i vrijedna su toga da njihovo ime nose nebeska tijela.

- Kao i uvijek u sličnim situacijama, dio prijedloga je bio potpuno besmislen, dio nije zadovoljio pravila Međunarodne astronomske unije, dok je dio imena već bio u bazi imena nebeskih tijela. Od preostalih mogućih prijedloga izdvojili smo pet koji su išli na javno glasanje – istaknula je Subašić-Kopić, dodavši kako su zadovoljni odzivom građana.

Prijedlozi za koje je bilo moguće glasati bili su nazivi planeta Naron i zvijezda Bosona, zatim planeta Lilium i zvijezda Kulin, planeta Radimlja i zvijezda Daorson, te planeta Kulin i zvijezda Katarina, kao i planeta Teuta i zvijezda Daorson.

Nakon glasanja, koje je okončano 14. novembra, prijedlozi su rangirani tako što je odabran prvorangirani i dva zamjenska prijedloga.

- Nije nam dozvoljeno da prije konačne odluke Međunarodne astronomske unije objavimo konačne rezultate bh. glasanja. Iz Pariza će 17. decembra javnom konferencijom biti objavljena imena koja su predložile sve države učesnice ovog globalnog konkursa – naglasila je naša sagovornica.

Umjetnički prikaz mogućeg izgleda zvijezde HD 296610

BiH je dodijeljen sistem u sazviježđu Vodolije (Aquarius) u kojem se oko zvijezde, trenutno službenog imena HD 206610, okreće džinovska planeta HD 206610b. Subašić-Kopić je dodala kako je izbor zvijezde i planete odluka Međunarodne astronomske unije, te da oni na to nisu mogli utjecati.

- Nakon što je pažljivo odabrao veliki broj dobro proučenih, potvrđenih egzoplaneta i zvijezda oko kojih se okreću, Upravni odbor konkursa IAU100 NameExoWorlds je svakoj zemlji dodijelio sistem zvijezde i planete, pazeći na poveznicu s tom zemljom i vidljivost zvijezde domaćina iz te zemlje – kazala je.

HD 206610 je zvijezda sa sjajem malo većim od osme magnitude i od nas je udaljena oko 482 svjetlosne godine. Pripada spektralnom tipu K, i to je narandžasti div Planeta HD 206610b koja kruži oko ove zvijezde je plinoviti div. Ona je malo masivnija od Jupitera, tačnije 2.036 puta, i potrebno joj je oko 1,8 zemaljskih godina da jednom obiđe oko svoje zvijezde. Od svoje zvijezde je udaljena 1,74 astronomskih jedinica, a jedna astronomska jedinica odgovara prosječnoj udaljenosti Zemlje od Sunca.

- Planeta je otkrivena 2009. godine metodom mjerenja radijalne brzine matične zvijezde. Astronomi mjere vrlo mala pomjeranja spektralnih linija zbog kretanja planete i zvijezde oko zajedničkog centra mase. U jednom dijelu svoje putanje zvijezda će se kretati ka nama, a u drugom dijelu od nas. Kada se zvijezda pomjera prema nama tada se spektralne linije pomjeraju ka plavom dijelu spektra, a u suprotnom slučaju ka crvenom - objasnila je Subašić-Kopić.