Ustavni sud Republike Srpske odbacio je inicijativu banjalučkih advokata Aleksandra Jokića i Jovane Kisin Zagajac za ocjenjivanje ustavnosti dva člana Krivičnog zakonika kojima se kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika tretiraju kao krivična djela, što zabrinjava advokate i novinare jer je ovakva odluka Suda protivna mnogim evropskim zakonima i ranijim upozorenjima domaće i međunarodne javnosti.

Ustavni sud Republike Srpske je ocijenio da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i da je miješanje u slobodu izražavanja moguće u skladu s članom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- U konkretnom slučaju, miješanje u pravo na slobodu izražavanja propisano je na osnovu Zakona, temeljem ustavnog ovlaštenja zakonodavca. Sud je ocijenio da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja usmjereno ostvarenju legitimnog cilja, jer se osporenim odredbama štite pravo na ljudsko dostojanstvo, čovjekovu privatnosti i lični i porodični život - navodi se u odluci Ustavnog suda RS-a.

Advokatica Kisin Zagajac za Detektor kaže da se Ustavni sud RS-a nije bavio članovima koji garantuju slobodu izražavanja na način da propisuju da se ona može ograničiti putem demantija i naknade štete, a ne krivičnim progonom. Ona smatra da se Sud u ocjeni ustavnosti pogrešno bavio članovima Ustava koji štite ugled i čast.

- Sud nije obratio pažnju na osnovna ljudska prava, što smo i tražili. Zahtjev inicijative je bio zaštita slobode govora, a ne zaštita nečijeg ugleda i časti, te je stoga bespredmetno odluku zasnivati na članu koji nije ni bio predmet inicijative - pojašnjava Kisin Zagajac.

Ona dodaje da je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio prijašnje apelacije da se ovi članovi proglase neustavnim.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije je ocijenio da su izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS-a – kojima se kriminalizira kleveta – u skladu s Ustavom, osim člana koji se odnosi na kažnjavanje za povredu ugleda RS-a i njenih naroda, za koji su naveli da predstavlja miješanje u slobodu izražavanja.

Sud iz RS-a je cijenio da osporeno propisivanje samo po sebi nije dovoljno da se može zaključiti da je takvo miješanje u pravo na slobodu izražavanja neproporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

- U vezi s tim, Sud je imao u vidu prirodu i visinu zapriječenih sankcija, jer se radi isključivo o novčanim kaznama za navedena krivična djela čija je visina precizno određena i to na razumnom nivou, pogotovo kad se ima u vidu opći minimum i maksimum novčane kazne predviđen Кrivičnim zakonikom RS-a - piše u odluci Suda.

Detektor je ranije pisao o protivljenju novinarskih udruženja i međunarodnih organizacija da se kriminalizuje kleveta, između ostalog i zbog visine kazni, koje mali mediji ne bi mogli podnijeti.

 Uprkos protivljenju, Narodna Skupština RS-a je u julu 2023. kriminalizovala klevetu.

Da li ugled i čast mogu imati dvostruku – i građansku i krivičnu zaštitu, a sloboda govora – onako kako Ustav propisuje – nema nijednu, glavno je pitanje na koje Ustavni sud RS-a nije dao odgovor, smatra Kisin Zagajac.

- Ugled i čast, kao vrijednosti koje Ustavni sud spominje, već uživaju zaštitu kroz odredbe Zakona o zaštiti od klevete i Zakona o obligacionim odnosima, dok nemamo zakona o slobodi izražavanja, što je propisano Ustavom RS-a - dodaje ona.

Predsjednik banjalučkog Kluba novinara Siniša Vukelić smatra da je Sud izabrao liniju manjeg otpora.

- Zabrinjavajuća je njihova odluka, posebno kada se uzme u obzir da su domaća i međunarodna javnost, uključujući i Vijeće Evrope, OSCE pa i UN, koji su upozoravali da je ovaj Zakon štetan po građane - kazao je Vukelić.

On dodaje da će s pravnim timom razmotriti dalje pravne korake.

Član na koji se pozvao Ustavni sud RS-a u Evropskoj konvenciji navodi da "ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva".

U zajedničkom saopćenju koje su Ujedinjene nacije, Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE), Vijeće Evrope i Delegacija EU-a u BiH poslali nakon usvajanja izmjena Zakona, navedeno je da je to korak koji je protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava.

U ranijem saopćenju je navedeno da izmjene nisu u skladu s evropskim putem BiH, kao ni sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, posebno s onim o povoljnom okruženju za civilno društvo i o slobodi izražavanja.

Detektor je ranije pisao da su vlasti RS-a, nakon usvajanja Zakona, tvrdile da se u kriminalizaciju klevete ide zbog potrebe "sređivanja javnog prostora" i da cilj nije progon medija i novinara koji objavljuju istinu.