Gotovo 10 milijardi maraka potrošnje, tačnije 9 milijardi i
658,5 miliona maraka, registrirano je putem fiskalnih uređaja u općinama i
gradovima u Federaciji u samo dva mjeseca ove godine (od 1. januara do 29.
februara).
To je znatan porast u odnosu na isto razdoblje prošle
godine, kada su serveri Porezne uprave Federacije BiH registrirali promet u
iznosu od 8 milijardi i 867,7 miliona maraka.
Uvidom u potrošnju po pojedinim gradovima i općinama, među
prvih deset mjesta su gradovi kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i
Široki Brijeg koji, uprkos znatno manjem broju stanovnika, bilježi znatno veću
potrošnju od lokalnih zajednica koje imaju višestruko veći broj stanovnika.
Tako je u dva mjeseca u tom gradu od 30 hiljada stanovnika
preko fiskalnih uređaja zabilježen promet od 281,7 miliona maraka, dok je,
primjerice, u Bihaću, koji ima 56 hiljada stanovnika, zabilježena potrošnja od
183,6 miliona maraka, piše
Večernji list.
Na prvom je mjestu, kada je riječ o evidentiranom prometu preko
fiskalnih uređaja, općina Novi Grad Sarajevo, u kojem je u dva mjeseca ove
godine potrošeno nešto više od 809 miliona maraka, slijedi općina Ilidža sa 767
te Tuzla s 591,5 miliona maraka.
U Mostaru je u promatranom razdoblju evidentirana potrošnja
od 534,4 miliona maraka, a gotovo identičan iznos zabilježen je u općini
Sarajevo Centar (534,8 miliona maraka).
Jedna od lokalnih zajednica koja se ističe znatnim iznosima
evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja je Tešanj, u kojem je u dva
mjeseca zabilježen iznos od 405,7 miliona maraka, a što je više nego,
primjerice, u Zenici, u kojoj je u istom razdoblju potrošeno 381,5 miliona
maraka.
U općini Novo Sarajevo evidentiran je promet od 363,2
miliona maraka, a slijede Široki Brijeg s već spomenutih 281,7 te Lukavac s
274,7 miliona maraka.
Na popisu 10 lokalnih zajednica s najvećom evidentiranom
potrošnjom, kao što je vidljivo, prisutni su i gradovi s relativno manjim
brojem stanovnika, a što pak govori o ekonomskoj snazi navedenih lokalnih
samouprava, odnosno velikom broju uspješnih poduzeća koja generiraju visok
životni standard, a to prati i veći broj zaposlenih.
Uspješne priče koje svakodnevno dolaze iz gradova i općina
kao što su Tešanj, Lukavac i Široki Brijeg svjedoče o dobro uhodanim modelima
razvoja lokalnoge privrede putem poslovnih zona, kao i produktivnom odnosu
gradskih i općinskih vlasti s poslovnom zajednicom.