Kad pomislite na najskuplju tvar na svijetu, vjerovatno pomislite na zlato ili možda na luksuzne namirnice kao što su bijeli tartuf, kavijar ili šafran, piše unilad.com.

One su također vrlo skupe, ali nisu ni blizu najskuplje tvari na svijetu.

Koja je to tvar koja može postići tako suludo visoku cijenu, od čak 140 miliona dolara po gramu.

Dobila je privlačno i pamtljivo ime "Endoedarski fulereni na bazi dušikovih atoma", ali zašto su tako skupi?

To je zbog toga zato što bi se materijal mogao koristiti u budućnosti, odnosno mogao bih omogućiti razvijanje napredne tehnologije.

Naime, endoedarski fulereni na bazi atoma dušika mogu se potencijalno koristiti kod razvijanja malih, a vrlo preciznih atomskih satova.

Atomski satovi ključni su dio funkcioniranja GPS sistema, što ih čini iznimno važnima za navigaciju.

Problem je što su trenutno atomski satovi prilično veliki, govorimo o veličini sobe, ali korištenje endoedarskih fulerena na bazi dušikovih atoma moglo bi pomoći da sadašnji atomski satovi budu puno manji i praktičniji.

To bi moglo imati velike implikacije i na način na koji koristimo atomske satove, proširujući njihovu upotrebu izvan navigacije.

Dovoljno mali atomski sat mogao bi se koristiti za precizno određivanje lokacije nečega, kao i za eliminiranje mrtvih uglova GPS-a pomoću atomskog sata na brodu.

Endoedralne fulerene na bazi atoma dušika razvili su naučnici sa Oxforda iz Designer Carbon Materials i računaju da bi u budućnosti čak i pametni telefoni mogli imati atomski sat u sebi.

Zanimljivo je da je naziv materijala, posebno dijela ''fulerena'', direktno povezan s njegovom strukturom.

Naziv "fuleren" odnosi se na "kavez" i naklon je arhitektu i filozofu Richardu Buckminsteru Fulleru, koji je bio poznat po svojim nacrtima s prepoznatljivim isprepletenim trokutima u geodetskoj kupoli.