Zbog stresa smo svi u jednom trenutku u životu promijenili način na koji jedemo. Dok neki ljudi gube apetit i preskaču obroke, drugi jedu kako bi se lakše nosili sa stresom, zaklinjući se da im već isprobana utješna hrana pomaže da se osjećaju bolje.

Prema Američkom psihološkom udruženju emocionalno jedenje, kako se obično naziva ova navika, može dovesti do toga da se ljudi osjećaju "tromo ili lijeno te da se osjećaju loše u vezi sa svojim tijelom".

Ipak, jedenje zbog stresa i dalje je toliko česta pojava da mnogi i dalje tvrde kako pomaže u poboljšanju raspoloženja. Ima li nešto istinito u tim tvrdnjama? I štoža možemo učiniti umjesto jedenja da bismo se osjećali bolje?

Postoje tri glavna razloga zašto neki ljudi jedu kada su pod stresom. Prvo, biološki smo programirani da jedemo kada smo pod stresom, rekla je Jacqueline Shiels, klinička psihologinja u Kaiser Permanenteu u Walnut Creeku u Kaliforniji, koja se specijalizirala za poremećaje u jedenju i poremećaje prehrane.

- Biološki, stres pokreće kortizol, hormon stresa, koji igra ulogu u apetitu i žudnji - objasnila je.

Kada smo pod stresom, jedenje je "način našeg tijela da se nosi sa stvarnim ili izmišljenim prijetnjama".

Dr. David Clarke, specijalista za liječenje zdravstvenih stanja povezanih sa stresom, primijetio je da je hrana za kojom ljudi često posežu za smanjenje stresa "slatka, ukusna i osmišljena tako da nas uvijek zadovolji poput recimo makarona i sira, čokolade, pizze, hamburgera, sladoleda i kolačića".

Jedenje pod stresom može "trenutno utjecati na stres", ali djelovanje ne traje dugo, rekla je Shiels. To je zato što "potiskivanje negativnih emocija" hranom djeluje samo privremeno i ne rješava uzrok stresa.

Ako se jedenje dok ste pod stresom dovoljno često koristi kao mehanizam za suočavanje s problemima, to će "stvoriti vrstu ovisnosti " sličnu alkoholizmu.

- Emocionalno jedenje " zaista ne pomaže dugoročno smanjiti stres - poručili su stručnjaci.