Novo istraživanje pokazuje da veća konzumacija ultraprerađene hrane u ranim godinama života može biti povezana s većim rizikom od emocionalnih i poteškoća u ponašanju kod djece.
Studiju je predvodio tim naučnika sa Univerziteta u Torontu, a objavljena je u naučnom časopisu JAMA Network Open, piše medicalxpress.com.
Istraživači su analizirali podatke više od 2.000 djece iz Kanade, prateći njihove prehrambene navike u dobi od tri godine i procjenjujući njihovo ponašanje dvije godine kasnije, kada su navršili pet godina.
Rezultati su pokazali da djeca koja su konzumirala veće količine ultraprerađene hrane imaju veće rezultate na testovima koji mjere emocionalne i poteškoće u ponašanju, uključujući anksioznost, strah, agresivnost i hiperaktivnost.
Prema istraživanju, svaki porast od 10 posto kalorija iz ultraprerađene hrane povezan je s većim brojem problema u ponašanju i emocionalnom funkcioniranju.
Ultraprerađena hrana obuhvata industrijski proizvedene proizvode poput zaslađenih napitaka, pakovanih grickalica, gotovih ili polugotovih jela i hrane s velikim brojem aditiva i rafiniranih sastojaka.
Takva hrana često čini značajan dio prehrane djece – u Kanadi gotovo polovinu ukupnog dnevnog unosa kalorija kod predškolske djece.
Istraživači su također simulirali promjene u prehrani i otkrili da bi zamjena samo 10 posto kalorija iz ultraprerađene hrane minimalno prerađenim namirnicama, poput voća i povrća, mogla biti povezana s boljim rezultatima u emocionalnom razvoju djece.
Autorica studije, profesorica Kozeta Miliku, naglašava da su predškolske godine ključne za razvoj djece, ali i za formiranje prehrambenih navika.
Zbog toga istraživači pozivaju na veći fokus na zdravu prehranu u ranom djetinjstvu, uključujući savjetovanje roditelja, javnozdravstvene kampanje i bolje nutritivne standarde u vrtićima.
Stručnjaci ističu da čak i male promjene, poput zamjene zaslađenih napitaka vodom ili dodavanja voća u svakodnevnu prehranu, mogu dugoročno doprinijeti emocionalnom razvoju djece.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna