Američki naučnici snimili su video zdrave osobe prilikom nasilnog izdisaja, te su ga usporili sa 25 sekundi na minutu i po. Otkrili su da pronađene virusne kapljice izbačene kod kašlja i kihanja mogu putovati u vlažnoj, toploj atmosferi brzinom između 10 i 30 metara u sekundi. To stvara zarazan i plinski oblak koji može doseći između sedam do osam metara.

Vlažna i topla atmosfera unutar uzburkanog plinskog oblaka omogućuje da kapljice u sadržaju ostanu mnogo duže nego inače.

Studija sugerira da je socijalna distanca za koronavirus, koja se uglavnom kreće od 1,5 metara do dva metra, najmanje četiri puta kraća od površine u kojoj se zadržavaju virusi nakon kihanja.

Pišući za časopis American Medical Association (JAMA), profesorica Lydia Bourouiba kaže da se današnje mjere socijalnog distanciranja temelje na zastarjelim modelima. To je, pojašnjava, zato što ne uzimaju u obzir mogućnost vrućeg i vlažnog plinskog oblaka koji je sposoban održati virusne kapljice na većim udaljenostima.

- Iako su takve strategije društvenog distanciranja važne u aktuelnom vremenu pandemije, može se činiti iznenađujućim da je trenutno razumijevanje ruta prijenosa respiratornih zaraznih bolesti predodređeno na modelu prijenosa bolesti razvijenom u tridesetim godinama prošlog stoljeća, koji se, prema modernim standardima, čini pretjerano pojednostavljenim. Primjena preporuka na temelju ovih starijih modela može ograničiti učinkovitost predloženih intervencija – smatra Bourouiba.

Kapljice koje se smještaju duž putanje nakon kihanja mogu kontaminirati površine, a ostale ostaju zarobljene i skupljene u pokretnom oblaku.

Na kraju „turbulentni plinski oblak“ gubi zamah, a preostale kapljice unutar oblaka isparavaju. Brzina kojom te kapljice na kraju ispare ovisi o njihovoj veličini, brzini plinskog oblaka i uvjetima okruženja poput temperature i vlažnosti. Pri višim temperaturama životni vijek kapljica mogao bi se produžiti za periodo d djelića sekunde do nekoliko minuta. Ali čak i nakon isparavanja, kapljice mogu ostati u zraku satima, zadržavši se u protoku zraka iz ventilacijskih ili klimatizacijskih sistema, poput onih u supermarketima ili čak bolnicama.

Virusne čestice mogle bi se naći u ventilacijskim sistemima u bolničkim prostorijama pacijenata s COVID-19, navodi se u ranijem izvještaju iz Kine.

Profesorica Bourouiba rekla je da njena nova studija o tome kako zarazni plinoviti oblaci putuju može objasniti kako čestice virusa mogu dostići tako velike udaljenosti od pacijenta do pacijenta.